Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) svojim izvještajem o godišnjoj stopi rasta potencijalnog bruto domaćeg proizvoda upravo je potvrdila ono što mnogi ekonomisti već mjesecima upozoravaju – BiH su neophodne strukturalne reforme na tržištu rada.
Reforma javne uprave u BiH se provodi skoro dvije decenije. To je jedan od ključnih procesa pridruživanja Europskoj uniji. Cilj je jačanje institucija, njihove transparentnosti i odgovornosti. Ali, po svim pokazateljima, daleko smo još od tog cilja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je danas u razgovoru sa komesarkom za proširenje i susedsku politiku Evropske komisije Martom Kos u Beogradu punu spremnost Beograda da ubrza reforme, ne zbog birokratskih zahteva, već zbog toga što veruje da one donose bolji život građanima.
Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini sa kojom domaće institucije ne mogu da se izbore više od 20 godina, nije ni blizu kvalitetne implementacije, iako su odavno usvojeni i postignuti tehnički uslovi za njeno sprovođenje.
Kad se pogleda šta je do sad urađeno – zaključak je da je BiH skrenula sa evropskog puta u polje neizvjesnosti, političkih tenzija i blokada.
- Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da je za Srbiju važno da sprovodi reforme i privuče investitore i ukazao da, kada je reč o ekonomiji u svetu, najveći strah izaziva geopolitička situacija.
Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović iznijela je oštre kritike na račun Prijedloga programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2025–2027. godine, naglašavajući da dokument, iako sadrži određene dobre prijedloge, pati od nedostatka konkretnih mjera i rješenja.
- Uvaženi gospodine i kolega Ćosiću, jako mi je drago što ste reagovali na moju izjavu da je u Republici Srpskoj potrebno praviti paralelne institucije, jer ove koje imamo nisu na nivou zadatka koji im je povjeren.
Populistička priča. Ovako je ekonomistkinja Svetlana Cenić za Srpskainfo prokomentarisala reformu javnih preduzeća, koju je nekoliko puta najavio premijer Republike Srpske Radovan Višković.
Reforma javnih preduzeća je postala otrcana fraza u koji više ne vjeruju čak ni predstavnici vlasti.
Predsjednik Bugarske Rumen Radev izjavio je danas u Sarajevu da predstavnici vlasti u BiH treba da sprovedu reforme, ojačaju dijalog i postignu konsenzus uz prevladavanje unutrašnjih razlika, ukoliko žele da ubrzaju put BiH ka EU.
Bosna i Hercegovina ima još desetak dana da usaglasi listu reformi ako želi da u septembru dobije prvu tranšu iz Plana rasta za zapadni Balkan, novog programa EU dizajniranog da zemljama u regionu pomogne na putu ka EU.
Zaustavljanje rasta plata u javnom sektoru, smanjenje poreskih olakšica, ukidanje subvencija za električnu energiju, ali i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost cijele BiH samo su neke od mjera za kojima treba da posegnu domaće vlasti prema mišljenju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit donio odluku kojom nameće tehničke izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, iz Brisela je stigla poruka kako se reforme očekuju od lokalnih vlasti, i da se izvršna ovlaštenja visokog predstavnika trebaju koristiti "samo kao posljednja mjera", te kako je opsežna međunarodna supervizija "nekompatibilna s evropskom budućnosti BiH".
"Kada smo dodijeli kandidatski status BiH u decembru 2022. i sada Evopski savjet odlučilo da se otvore pregovori o članstvu, naravno da time govorimo da vi možete biti članica. Ali mnoge su reforme pred vama. Po različitim kriterijama moraćemo pratiti planove kroz Delegaciju EU."
