U posljednje dvije godine proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka na području Tuzlanskog kantona smanjena je sa 30 na 27 miliona litara, iako je u istom periodu broj muznih grla značajno povećan. Na pad proizvodnje uticalo je nekoliko faktora. Ključni je, ishrana životinja. Značajnu ulogu igra i klima koja se sve više mijenja, te zdravlje muznih grla.
Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske izdala je 14 revizorskih izvještaja od kojih je većina vezana za samu Vladu Radovana Viškovića i Vladina ministarstva. Slično kao i u proteklim godinama, Vlada RS kao i ministarstva dobila su pozitivna mišljenja.
Najkasnije do juna biće dostupni inovativni lekovi kojima se od raka dojke leče žene u evropskim zemljama.
U prošloj godini u Bosnu Hercegovinu je uvezeno mlijeka u vrijednosti od 19.049.855 KM, rekla je InfoBijeljini Aida Kapičija, stručni saradnik za saradnju sa medijima i poslove informisanja u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Zbog poskupljenja osnovnih životnih namirnica, komunalnih usluga i medikamenata sve veći broj ljudi u Republici Srpskoj ne može sebi da priušti kupovinu neophodnih lijekova, poručuju iz Resora za zdravstvo Gradske organizacije SDS Banjaluka.
Službenici kosovske policije i carine oduzeli su u dvjema apotekama u Zvečanu i Kosovskoj Mitrovici veću količinu lijekova i drugih medikamenata u vrijednosti od nekoliko hiljada evra. Srpska lista ukazuje da Priština nastavlja politiku uskraćivanja prava na liječenje, ali i svih ostalih prava.
U Univerzitetsko- kliničkom centru Republike Srpske nedostaju citostatici za najteže bolesnike. Tako su jutros vraćeni pacijenti koji su trebali primiti hemoterapiju.
Za 250 grama maslaca stanovnici BiH u trgovinama trebaju biti spremni izdvojiti iznos i do 8 KM, ali sve zavisi od proizvođaču, dok se u evropskim zemljama za taj novac može kupiti i do kilogram ovog proizvoda.
Bosna i Hercegovina se suočava sa nestašicom lekova, a to nije samo trenutna muka. Hronično su u toj zemlji lekovi skuplji, a postoji bojazan da će ih biti sve manje.
Proizvodi iz takozvane potrošačke korpe koji su u posljednje dvije godine najviše poskupjeli u Republici Srpskoj, te predstavljaju svojevrsne neslavne rekordere, jesu svinjetina, mlijeko, jaja i so.
Sve prijavljene nestašice lijekova u apotekama širom BiH su privremenog karaktera i trenutno nismo suočeni sa ozbiljnim i trajnim problemima u vezi s pitanjem nedostatka medikamenata.
Osiguranim licima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO) od sutra, 15. januara, u apotekama na recept će biti dostupne nove terapije i to za hipertenziju, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, ulcerozni kolitis i hemofiliju, a uvode se i dvije nove farmaceutske usluge.
Je li nestašica lijekova neizbježan scenarij u BiH ili ga je moguće prevenirati? S kakvim izazovima u poslovanju se suočavaju veleprometnici lijekova? Kako prevazići trenutne izazove i šta nas očekuje?
U ključnom trenutku suočavanja s izazovom nestašice lijekova, po prvi put BiH se pridružila evropskim akterima na konferenciji o rješavanju izazova i osiguranju pristupa u oblasti distribucije lijekova i medicinskih sredstava, održanoj u Briselu. Faruk Hadžić, predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima Bosne i Hercegovine (UVLMS BiH), imao je priliku biti dio konferencije i aktivno učestvovati u iznalaženju rješenja koji muče sektor distribucije u zdravstvu.
Struka smatra da bi BiH trebalo da usvoji rješenja koja bi omogućila da se ukine ili bar smanji porez na lijekove i medicinska sredstva, a koji sada iznosi 17 odsto, čime bi se bar u određenoj mjeri izašlo u pomoć građanima, jer je činjenica da veći broj stanovništva nema novca da kupi potrebne lijekove.
