U BiH je za 11 mjeseci ove godine uvezeno za 9.925.674 kg više mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno pavlake, sira, jogurta, surutke, maslaca i dr. u odnosu na isti period lani, a prema riječima mljekara, domaćeg mlijeka trenutno ima dovoljno, ali bi ga uskoro moglo biti sve manje.
- Proizvodnja mlijeka za piće u BiH u septembru manja je za 11,7 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pavlake za 2,3 odsto, kravljeg sira za 4,5 odsto, dok je proizvodnja maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda veća za 14,3 odsto.
- Više od 200 djece oboljele od dijabetesa tipa jedan u ovoj godini iskoristilo je pravo na senzor za mjerenje šećera u krvi o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/ Republike Srpske.
Na adresu Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (ALM BiH) tokom protekle četiri godine pristigle su ukupno 1.662 prijave sumnji na neželjena djelovanja lijekova, a najviše ih se odnosilo na vakcine protiv kovida-19 i na lijekove koji se koriste za tretman malignih oboljenja - antineoplastici.
Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH prijavljena je nestašica antibiotika Klavocin koji bi na tržištu u BiH trebao ponovno biti dostupan do kraja godine.
Porodica Rudić iz Pala jedini je proizvođač magarećeg mlijeka u ovoj opštini i šire. Na dnevnom nivou za sada, imaju do litar ipo magaraćeg mlijeka, ali u narednom periodu planiraju proširenje stada i proizvodnju prehrambenih proizvoda od magarećeg mlijeka.
Javnoj kuhinji za bebe koja je prije nekoliko godina otvorena u Bratuncu potrebna je hrana za bebe, odnosno trenutno je najpotrebnije mlijeko, kazala je za "Nezavisne novine" Aida Sadiković Mehonić, osnivačica Udruženja "Obraduj nekoga" iz Bratunca.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sklopio je ugovor o kreditnom zaduženju od 100 miliona KM sa jednom od banka, iako dugovanja za doprinose iznose čak 177 miliona KM! Kredit će se realizovati u nekoliko plasmanova, od čega je do 30. juna 2024. povučeno 20 miliona KM.
Ranko i Ljiljana Tomanić iz Doboja primjer su da čovjek često iako ne može da izliječi bolest može da je pobijedi načinom na koji živi život, a oni ga žive kroz uzajamnu podršku ispunjenu ljubavlju preko 50 godina.
Veselin Šešlija iz nevesinjskog sela Bratač u kojem živi sam sa bratom Lazarom, dnevno prolije oko 100 litara mlijeka jer mu je, kako kaže, veterinarska ambulanta Damjanac nesavjesnim radom onemogućila dobijanje mliječnog kartone i time ugrozila egzistenciju.
Ako vam se pokvari neki kućni aparati, potraga za majstorom mogla bi se pretvoriti u pravu agoniju, jer ih je sve manje i manje. Stručne škole i nadležne institucije pokušavaju, kroz različite subvencije i privilegije, popraviti situaciju. Ipak, brojke govore da to nije dovoljno, jer potražnja za radnicima iz uslužnih djelatnosti raste.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uvrstio je na listu šest novih lijekova koji se izdaju na recept i od sutra će biti dostupni osiguranicima.
„Nije samo problem sa lijekovima za hemofiliju. Često dam viđao i nestašice citostatika i drugih lijekova za veoma ozbiljne bolesti. Vidio sam i da se terapije polove, što je kriminalno jer se ugrožavaju životi pacijenata. Ljekari se snalaze kako mogu“, objašnjava Đurić.
Na društvenim mrežama objavljen je nalaz iz Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske u kojem se vidi da ova zdravstvena ustanova opet kuburi sa lijekovima.
Zdravstvo krvari, čuli smo prije nekoliko godina od premijera Republike Srpske Radovana Viškovića. Dijagnoza uspostavljena, ali vidanje rana bezuspješno. I danas stanje je teško, zdravstvo na aparatima.
