Radosav Sekulić iz Rogačice kod Bajine Bašte uložio je teško stečeni novac u inostranstvu u kupovinu napuštene seoske zemlje. Priča se da je kupio imovinu pola sela. Na njoj je zasadio sadnice crnog oraha, divlje trešnje, kestena, endemične mečije lijeske kao i bagrema i smrče.
Građani BiH nikada se, kao ove godine, nisu suočavali sa ovako visokim cijenama voća.
Jesen je na pragu, a ovaj dio ljeta je vrijeme kad se pravi zimnica. Međutim, mnoge flaše i tegle i ove godine će ostati prazne zbog, kako kažu građani, visokih cijena voća i povrća, ali i modernog načina života. I pored toga smo pitali građane ono čuveno pitanje: Hoćete li ove godine praviti zimnicu?
Tokom prvih šest mjeseci ove godine u BiH je zabilježen znatno veći uvoz od izvoza, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH. Poražavajuće je što se u BiH i dalje najviše uvozilo meso, voda, voće i povrće, jer, kako navode iz Spoljnotrgovinske komore, država koja nema razvijeni privredu i ne može da prehrani svoje stanovništvo je neodrživa.
Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM.
Za 11 mjeseci ove godine BiH je uvezla 272.718.945 kilograma voća i povrća, u vrijednosti oko 379 miliona KM.
U svega nekoliko proteklih dana saznali smo da će u BiH poskupjeti brojni proizvodi koje svakodnevno koristimo, ali nismo saznali kako će i hoće li uopšte vlast odgovoriti na najavljeno divljanje cijena.
Duga ljetna suša i veliki uvoz voća i povrća tokom ove godine u Bosnu i Hercegovinu povećaće cijene ovih proizvoda u narednom periodu.
Od 1. januara 2025. u Hrvatskoj će se naplaćivati lagane plastične vrećice koje se u rolama nalaze uglavnom na odjelima voća i povrća u trgovinama ili na štandovima na tržnicama.
U vremenu trenutnih globalnih trgovinskih kretanja poljoprivredno-prehrambeni sektor predstavalja vitalni dio ekonomije zemlje. Uvozni rezultati poljoprivredno-prehrambenog sektora Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine ukazuju na hitnu potrebu za implementacijom politika koje će stimulisati domaću poljoprivrednu proizvodnju.
Znamo da izvozimo dobre proizvode, ali je pitanje kakve uvozimo. Inspektori imaju pune ruke posla, a domaći proizvođači kažu da jedemo tuđi otpad.
Julske štete u agraru 35 miliona KM, a u ministrstvu poljoprivrede muk. Do tada jedemo uvezeno voće staro i po dvije godine.
Cijene namirnica u Mađarskoj su drastično porasle, više nego igdje drugo u Evropskoj uniji.
Urme se smatraju najzdravijim voćem koje je obogaćeno raznim vrstama lekovitih materija.
Ove sedmice stigli su zabrinjavajući podaci o hemijskoj neispravnosti voća dobijeni na osnovu istraživanja državne agencije Velike Britanije - Akcijske mreže Evrope za pesticide (PAN).
