Situacija sa eksploatacijom šljunka u slivu rijeke Bosne nepromijenjena je i dodatno se pogoršala u odnosu na poslijeratni period, dok su kazne za prekršioce toliko niske da se izvođačima više isplati plaćati ih nego obustaviti nelegalno kopanje, upozorili su iz Centra za humanu politiku iz Doboja.
Željko Tadić iz Modriče na sudu pokušava zaštiti svoju imovinu, oko 110 hiljada m2 zemljišta na kojem se vrši eksploatacija šljunka, bez da kako on tvrdi ga je iko o istoj na bilo koji način informisao.
U Vodama Srpske nemaju odgovor na pitanje zašto je sve više nelegalnih šljunkara u Republici Srpskoj, te zašto pojedinci na taj način ubiru ogroman novac, a sve na štetu države i građana koji su direktno ugroženi od poplava zbog uništenih korita tih rijeka.
Javna ustanova Vode Srpske potpisala je ugovor sa kompanijom HD Razvoj za potrebe održavanja i čišćenju riječnog korita i vodnog zemljišta na području Modriče. Međutim u ugovoru postoji i dio gdje je ova firma dužna da obezbijedi dodatnu količinu šljunka, koji će biti korišten za izgradnju autoputa Vukosavlje – Brčko, a naknadu će plaćati po mnogo manjoj cijeni.
Da li su nadležni išta naučili iz poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine?
“Naše rijeke nisu krive, a šljunak je javno dobro”, poruka je konferencije organizovane u Bijeljini povodom predstavljanja rezultata četvorogodišnjeg rada organizacija civilnog društva. Promjena politike upravljanja vodom, način je da se stane u kraj krađi šljunka i štetnim posljedicama takve eksploatacije.
Na obalama jedne od najljepših rijeka Evrope umjesto ribara i ljubitelja prirode danas je mehanizacija. Iskopava se šljunak, obale se ruše i proširuju, riječno korito se pregrađuje, ugrožava se i riblji fond
Predstavnici firme Bukom prom iz Vlasenice ne odustaju od vađenja šljunka iz Drine. Mještani kažu da ovo neće dozvoliti. Stali su sa druge strane spremni da brane Drinu.
Nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije. Dok mašine kopaju, a kamioni tokom cijele godine odvoze šljunak postavlja se pitanje može li se stati u kraj nelegalnim šljunkarama?
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu, zajedno sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Granične policije juče su, u sklopu operativnih akcija „Šljunkara“ i "Neon 2", na području Bijeljine realizovali pretrese stambenih objekata i pokretnih stvari na 19 lokacija. Slobode je lišeno osam lica nad kojima je izvršena kriminalistička obrada te su ispitana u svojstvu osumnjičenog. O njihovom daljem statusu će se u zakonoskom roku odrediti postupajući tužilac, saopšteno je iz Sipe.
U pograničnom pojasu između BiH i Srbije u donjem toku Drine na lijevoj obali u Semberiji, novi problemi zbog izvlačenja šljunka. Grupa mještana sela Badovinci tvrdi da se bez dozvole sa njihove zemlje izvlače hiljade kubika šljunka dnevno, te da su, kako kažu, bespravno izgrađeni putevi i zatrpani odvodni kanali, što dovodi do opasnosti od poplava. Ko profitira na “ničijoj zemlji”?
Dosta je bilo vađenja šljunka iz rijeke Drine, poručili su stanovnici mjesta Polom kod Bratunca.
Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove iz Banjaluke, nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije.
Nelegalnom eksploatacijom šljunka duž rijeka širom Republike Srpske, vrši se ekocid prirodnih staništa. Posljedice su nesagledive. Ovaj problem star je 30 godina. Istražili smo šta je ostalo od rječnih ljepotica Drine i Bosne, koje su najviše pogođene šljunkarenjem?
Banjalučka policija obavila je kriminalističku obradu nad licem čiji su inicijali G.Š. iz Laktaša, koje je osumnjičeno za nedozvoljenu eksploataciju šljunka.
