Na adresu Vlade Republike Srpske stigao je dokument ekonomskih reformi Unije udruženja poslodavaca. Oni predlažu smanjenje poreza ali i neporeskih davanja, reformu javnih preduzeća, zrdavstvenih i obrazovnih ustanova, ali i ukidanje podrške zapošljavanja.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit večeras je nametnuo izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Nadležni u Ministarstvu zdravlja Republike Srpske kažu da su kroz novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju bili prinuđeni da osiguravajućim društvima uvedu naknadu od pet odsto iz bruto premije osiguranja od odgovornosti, jer je Fond zdravstvenog osiguranja veoma teško naplaćivao troškove liječenja stradalih za koji su odgovorni osiguranici tih društava.
TI BiH smatra potpuno neprihvatljivim nametanje izmjena Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika, te ovaj potez najoštrije osuđuje i smatra nepomirljivim sa demokratskim principima, navodi se u saopštenju te organizacije.
"Jako sam zadovoljan da je u razgovoru nagovijestio kako trenutno neće doći do nametanja novih izbornih pravila, a da će se o izmjenama Izbornog zakona BiH razgovarati nakon izbora. Drago mi je da je g. Šmit uvidio da je nametanje izmjena Izbornog zakona BiH u ovom trenutku kontraproduktivno", kazao je Nikšić.
Poslodavci u Republici Srpskoj prihvatili bi povećanje poreza na dobit, koji iznosi deset odsto, u zamjenu za rasterećenje rada, čija posljedica bi sasvim sigurno bilo povećanje plata radnicima.
Minimalna plata u Crnoj Gori i Hrvatskoj veća je nego u Srpskoj, ali su opterećenja na najnižu platu u tim zemljama drastično manja od onih koje domaći poslodavci izdvajaju u Republici Srpskoj.
Uz odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita o finansiranju Opštih izbora 2022. godine, danas je na snagu stupila i odluka o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 2. oktobra ili ih neće biti ove godine ukoliko ne budu obezbjeđena sredstva za njihovo provođenje, kazali su u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine.
U BiH postoji više od 3.400 različitih parafiskalnih nameta. Mnogima se ne zna svrha, osim da služe za punjenje budžeta, a s druge strane iscrpljuju privredu i građane.
SPS ostaje pri stavu da nikakva nametanja nisu prihvatljiva za Republiku Srpsku, te da svi oni koji povlače takve poteze snose i punu odgovornost za posljedice takvih politika, saopštno je iz Socijalističke partije Srpske.
U maloprodajnoj cijeni samo jedne litre goriva država od građana uzima pola litre goriva po osnovu nameta. Iako je u posljednjih 16 godina na tih pola litre koje uzmu od naroda, a kako ih zovu akciza i putarina prikupljeno više od 13 milijardi maraka, od toga ništa za puteve nije otišlo nego u redovnu potrošnju.
Кolegijum PDP-a na današnjoj sjednici razmatrao je aktuelnu političku situaciju i ostaje pri stavu da je za PDP uslov za povratak u zajedničke institucije BiH rješenje pitanja izmjena Кrivičnog zakona BiH koje su nametnute Inckovom odlukom, što je u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske.
Savjet ministara Bosne i Hercegovine u periodu od 2016. do 2020., dakle u vremenu kada su sazive državne vlasti predvodili kako Denis Zvizdić, tako i Zoran Tegeltija koji je aktuelni predsjedavajući, dozvolilo je uvođenje čak 56 novih taksi naknada koji se redovno uzimaju od građana i privrede.
Predsjednik PDP-a, Branislav Borenović, nakon sjednice je rekao da što prije treba razriješiti pitanje nametnutog „Inckovog zakona“ i predlaže da se povuče iz primjene sporna Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi se pokrenula inicijativa da se kroz razgovor i dogovor relevantnih političkih struktura u BiH donese Krivični zakon kroz Ustavom propisanu proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH.
