Blanuša o stanju u Srpskoj i očekivanju od novih vlasti Srbije

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša izjavio je da ne namjerava podnijeti ostavku na tu funkciju, ocijenivši da bi njegov odlazak u ovom trenutku mogao dodatno produbiti krizu i izazvati još veću konfuziju unutar stranke.

Najavio je da bi sjednica Glavnog odbora SDS-a trebala biti održana krajem novembra, kada bi se trebalo raspravljati o izbornim rezultatima i stanju u stranci.

Gostujući u programu BHT1, Blanuša je rekao da lično nema problem s podnošenjem ostavke ako bi to pomoglo stranci, ali smatra da je važnije aktuelno rukovodstvo zadržati do unutarstranačkih izbora koji bi trebali biti održani u prvom tromjesečju sljedeće godine.

Najavio je da će prije sjednice Glavnog odbora biti održana sjednica Predsjedništva SDS-a, na kojoj bi trebala biti predstavljena detaljna analiza izbornih rezultata. Takođe, razgovaraće se o pregovorima s drugim opozicionim strankama i mogućnosti zajedničkog nastupa na nivou Bosne i Hercegovine.

Na pitanje o mogućnosti da pojedini članovi Predsjedništva zatraže njegovu smjenu, Blanuša je odgovorio da s tim nema problem te da se takav zahtjev može uvrstiti na dnevni red predstojeće sjednice.

Jedna od glavnih tačaka nezadovoljstva unutar SDS-a odnosi se na odluke o Ljubiši Petroviću i njegovo izbacivanje iz stranke. Blanuša je pojasnio da je prvobitnu odluku o isključenju stavio van snage nakon što je utvrđeno da nije bila u potpunosti usklađena sa statutarnom procedurom.

Prema njegovim riječima, SDS nema formiranu disciplinsku komisiju, zbog čega nije bilo moguće sprovesti disciplinski postupak na predviđeni način. Nakon konsultacija s članovima Statutarne komisije, donesena je nova odluka na osnovu člana 13. Statuta SDS-a, prema kojoj se Petrović briše iz evidencije članova stranke.

Blanuša je odbacio optužbe da je lično uticao na sastavljanje kandidatskih lista za izbore. Istakao je da o njima odlučuje Glavni odbor stranke te da je Ljubiši Petroviću bilo ponuđeno da bude nosilac liste u izbornoj jedinici šest i predloži još troje kandidata.

Opozicija želi zajednički nastup

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji i odnosima unutar SDS-a, Blanuša je potvrdio da u stranačkom rukovodstvu postoje različiti stavovi o dosadašnjoj vlasti Aleksandra Vučića i SNS-a. Ipak, istakao je da se lično držao ranijih odluka stranačkih organa prema kojima se SDS ne treba javno miješati u političke procese u Srbiji.

Od nove vlasti u Srbiji očekuje nastavak posebnih i paralelnih veza s Republikom Srpskom, ali i odlučniju borbu protiv korupcije, kriminala i stranačkog zapošljavanja. Blanuša smatra da bi se promjene u Srbiji mogle odraziti i na Republiku Srpsku, posebno kada je riječ o procesuiranju lica povezanih s korupcijom i kriminalom koja imaju poslovne veze u Srbiji.

Kada je riječ o formiranju vlasti na državnom nivou, Blanuša je potvrdio da SDS zagovara zajednički nastup opozicionih stranaka. Pregovarački tim trebao bi razgovarati s drugim parlamentarnim opozicionim strankama, među kojima su Pokret sigurna Srpska i Lista za pravdu i red, kako bi se usaglasili oko zajedničkog djelovanja.

Ocijenio je da bi opozicija, uz međusobni dogovor i bez pojedinačnih političkih istupanja, mogla osvojiti dva mjesta u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U suprotnom, upozorio je, mogla bi ostati bez odgovarajućeg političkog uticaja, pa čak i bez ijednog delegata.

Upozorenje na stanje u energetskom sektoru

Blanuša je komentarisao i stanje u elektroenergetskom sektoru Republike Srpske, posebno probleme u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik te nabavku uglja od firme Drvoexport. Ocijenio je da nabavka uglja iz Bukove Kose nema ekonomsku ni tehničku opravdanost te upozorio na moguće posljedice njegovog korišćenja za rad termoelektrane.

Prema njegovoj ocjeni, vlast je propustila blagovremeno obezbijediti potrebnu mehanizaciju i uslove za eksploataciju uglja na ležištu Istok 2, koje raspolaže rezervama za dugoročno funkcionisanje termoelektrane. Upozorio je da bi nastavak takve politike mogao dovesti do stečaja rudnika i termoelektrane, nakon čega bi, kako smatra, privatni investitori mogli iskoristiti pad vrijednosti preduzeća i preuzeti ono što je ostalo od njihove imovine.

Kao dodatne probleme naveo je stanje u Termoelektrani Gacko, troškove nabavke mazuta te neostvarene energetske projekte, uključujući hidroelektrane, solarne elektrane i vjetroelektrane. Smatra da elektroenergetski sektor, koji bi trebao biti jedan od glavnih oslonaca privrede Republike Srpske, zbog takvog stanja ne može ispuniti svoju razvojnu ulogu.

(BHT) Foto: Tanjug