Poljoprivrednici širom Evrope protestuju

Bijes poljoprivrednika u posljednjih nekoliko nedjelja doveo je do blokada puteva i traktorskih parada, a protesti su održani u Francuskoj, Njemačkoj, Litvaniji, Poljskoj i Rumuniji, a ranije i u Holandiji.

Iako poljoprivrednici protestuju zbog nacionalnih pitanja, oni su ujedinjeni kada je riječ o sve većim izazovima sa kojima se suočava poljoprivreda, uključujući ekstremne vremenske prilike, ptičji grip i porast troškova goriva.

Nezadovoljni su zbog prekomjernih regulativa, uključujući na evropskom nivou, kao i priliva ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u EU od ukidanja carinskih dažbina 2022. godine.

U pokušaju da smiri bijes poljoprivrednika, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u četvrtak je pokrenula novi format strateškog dijaloga koji okuplja poljoprivrednike, ekološke organizacije i industriju, kako bi se došlo do rješenja za probleme poljoprivrednika u Evropi.

Među glavnim pitanjima su teme poput prihoda farmera, održivost, tehnološke inovacije i konkurentnost, a dio programa je i pitanje zelene tranzicije i zabrinutost da će ona izazvati dodatne probleme poljoprivrednicima.

Uoči izbora za Evropski parlament u junu i anketa koje pokazuju rast popularnosti krajnje desnice i nacionalista koji se intenzivno bave pitanjem poljoprivrede, poslanik u EP i potpredsednik grupacije socijalista Pedro Markes rekao je da su poljoprivrednici "veoma važno biračko tijelo".

Ispred Evropskog parlamenta u Briselu su 24. januara održane demonstracije poljoprivrednika, kojima je prisustvovala i Marion Marešal, nećaka Marin Le Pen, koja će predvoditi francuski desničarski pokret Rekonkista na izborima za Evropski parlament.

U Njemačkoj poljoprivrednici nedjeljama protestuju zbog smanjenja subvencija za dizel, a u susjednoj Austriji, gdje se na jesen održavaju izbori, desničarska Slobodarska partija Austrije prošle nedjelje je organizovala demonstracije poljoprivrednika.

U Francuskoj se sve veći gnijev farmera izražava kao prvi veliki izazov novoimenovane vlade premijera Gabrijela Atala. Ogorčenost su posljednjih mjeseci pokazali i poljoprivrednici u Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj, gdje proizvođači osuđuju, kako navode, "nepravednu konkuraciju" koja dolazi iz Ukrajine znog snižavanja cijena njenih žitarica.

U Poljskoj su u aprilu 2023. godine protesti doveli do ostavke ministra poljoprivrede, a granični prelazi sa Ukrajinom bili su blokirani od novembra, ali je blokada privremeno obustavljena 6. januara, nakon dogovora sa poljskom vladom.

U Rumuniji su 7. januara počeli protesti poljoprivrednika i prevoznika.

Stotine traktora i kamiona blokiralo je pogranični saobraćaj, što je otežalo kamionima sa žitaricama iz Ukrajine da uđu u zemlju.

Poljoprivrednici traže nadoknadu za gubitke koje je izazvao veliki poremećaj na tržištu žitarica usljed uvoza jeftinog žita iz Ukrajine, što, kako navode, nije u skladu sa standardima EU.

Bugarski ministar za poljoprivredu i hranu Kiril Vatev i bugarski premijer Nikolaj Denkov sastali su se 21. januara sa predstavnicima nacionalnog udruženja proizvođača žitarica i bugarske poljoprivredne komore kako bi razgovarali o statusu kvo i izbegli potencijalne buduće proteste, nakon što su se poljoprivrednici okupili u Sofiji u novembru prošle godine.

Protesti bi mogli da se prošire, a predsjednica Komiteta profesionalnih poljoprivrednih organizacija Evropske unije  Kristijan Lambert upozorila je da se o protestima govori i među poljoprivrednim sindikatima u Italiji i Španiji.

Sindikat slovenačkih poljoprivrednika pozvao je novog ministra poljoprivrede Mateju Čalušića da odgovori na njihove zahtjeve i ponudi neka rešenja, a ukoliko se to ne dogodi, upozorio je, poljoprivrednici pozivaju da idu stopama njemačkih demonstranata.

U Viljnusu, glavnom gradu Litvanije, nekoliko hiljada farmera sa 1.300 traktora okupilo se ove nedjelje na dva dana zahtijevajući bolje cijene, niže poreze na gorivo, pojednostavljenje propisa i zabranu tranzita ruskog žita kroz njihovu zemlju.

(Tanjug)  Foto:Schrenshot/Youtube