Vlast Srpske bi da uređuje medije isključivo po svojoj volji?!

Na sjednici Narodne skupštine 14. marta pred poslanicima naći će se i Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske. Što je zamislio, to je i ostvario, Milorad Dodik inicijator je kriminalizacije uvrede i klevete.

On je, kako kaže, zadužen da oslobodi javni prostor od spekulacija. Kroji li Dodik medijsku scenu Srpske?

„Pa Milorad Dodik drži pod kontrolom najveći dio medijske scene u Republici Srpskoj, što kroz medije kroz vlasništvo, što kroz direktan politički uticaj, javni servis na primjer, u kompletu već unazad 15 godina.

Na javnom servisu ne može da se desi mišljenje kontra Milorada Dodika i to je način kako Milorad Dodik vidi uređivanje medijskog prostora.

Takav jeste i ovaj zakon, znači jedna potpuna kontrola i da nam Milorad Dodik u budućnosti odlučuje šta možemo pisati, šta ne možemo, šta je dobro, šta nije, šta je kažnjivo, šta nije. Kao u onom filmu Balkanski špijun – Đura će da ti oprosti što te je tukao“, kazao je novinar i urednik portala Buka Aleksandar Trifunović.

Sloboda medija mora biti apsolutna, ali u okviru onoga što štiti slobodu drugih, još jedan je postulat Milorada Dodika, koji se našao u škripcu pa je riješio da na medijskoj sceni Srpske ugasi svjetlo i tako sebi da još više slobode. Dosadilo mu, čini se, da sluša novinarska pitanja, koja mu se ne sviđaju. 

„Novinari ne mogu izvještavati samo na osnovu sudskih presuda, novinari moraju da se bave činjenicama, moraju da se bave i indicijama, dakle ne možemo se osloniti samo na sudske presude, moramo se osloniti na svoje izvore informacija koje smatramo pouzdanim, odradiri sve dakle po postulatima profesije i mislim da je to najvažnije što treba da uradimo.

Ovi zakoni će spriječiti uopšte da pomislimo da se bavimo indicijama jer možemo biti zatvoreni, jer rijetko koji novinar može da plati ovako visoke novčane kazne, mediji mogu da budu zatvoreni“, ističe novinar Vladimir Šušak.

Mišljenje člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović ne razlikuje se mnogo od njenog partijskog kolege. Kako kaže, većina evropskih zemalja ima ovaj Zakon, pa zašto ne bismo i mi. Iako evropski put, sudeći po do sada urađenom, nije prioritet, ipak,  pravdanje za medijski mrak Cvijanović traži u Evropi.  

„Ja mislim da ima negdje najmanje polovina članica Evropske unije ima regulisano to pitanje, na način upravo da mora da se štiti privatnost, da se vodi računa o tome kako inače se izvještava, dakle ne mogu vam reći tačno podatak, ali znam da ima veliki broj članica i sa različito propisanim kaznama“, rekla je član Predsjedništva BIH Željka Cvijanović.

Akademska zajednica, po pitanju krimanalizacije klevete, još nije odlučila na čiju će stranu stati. Pravdaju se da nemaju stav, ali će, kako kažu, o tome raspravljati sa pravnim stručnjacima.

„Što se tiče akademske zajednice Univerziteta po tom pitanju, to je prije svega pravna stvar i o tome bi trebali da se izjasne pravnici. Sad očekujete da vam ja kažem stav, ja sam po profesiji ljekar. Akademska zajednica će svakako izaći sa stavom, ali prije svega želim da kažem da ćemo konsultovati stručnjake iz te oblasti, prije svega pravne oblasti“, kazao je rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin.

Umjesto da dobijemo zakon koji štiti novinare, mi dobijamo onaj koji nas ućutkuje, stava je medijska zajednica. Ovakav zakon mogao bi, kako ističu, da ugasi neke od medija, ali i da djeluje kao autocenzura, odnosno, ovaj zakon direktno se suprotstavlja i tačnim vijestima. 

(BN)