"Partnerstvo BiH i NATO-a"

Dolazak pomoći koju su uputile USA, kao vodeća država u NATO-u, a koja je predata Oružanim snagama BiH kako bi bila dalje podijeljena, bila je uvertira i signal da se trenutna situacija može prevazići samo međusobnom saradnjom i razmjenom pomoći. 

Slanjem svog prvog ANP-a, odnosno Programa reformi, Bosna i Hercegovina je ove godine i formalno i faktički ovjerila svoje namjere za ulazak u NATO. U okviru političkih i ekonomskih pitanja, koja su sastavni dio programskih reformi upućenih u sjedište NATO-a, nalazi se posebno poglavlje pod nazivom “Upravljanje krizama i planiranje za vanredne situacije”.

Upravo sadašnja situacija s koronavirusom prouzrokuje krizu u cijelom svijetu, a članice NATO-a su ranije nizom usvojenih mehanizama osigurale međusobnu pomoć i saradnju, ali ta saradnja i pomoć je osigurana i za nečlanice, za partnerske države koje su pokazale namjeru za članstvom u ovoj najjačoj organizaciji.

“Ovo je veoma važan alat koji može pomoći zemlji da nastavi rad na važnim političkim, ekonomskim i odbrambenim reformama. Sada je na BiH da prihvati ovu šansu koju im dajemo“, kazao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

Materijalno-tehnička pomoć

Makedonija je već počela da koristi NATO-ov sistem NICS za pružanje informacija i savjeta u stvarnom vremenu koji je tesiran u oktobru prošle godine u Crnoj Gori, a Crna Gora je 26/27. marta ove godine uputila zahjet NATO-u (EADRCC) za materijalno-tehničku pomoć.  

EADRCC sarađuje sa svim značajnijim međunarodnim institucijama, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO). EADRCC je prvi puta bio angažiran na Kosovu u pogledu zbrinjavanja izbjeglica, kada je poslao medicinsku opremu, odjeću, telekomunikacijska sredstva, šatore za 20.000 osoba, a pomagali su i u Crnoj Gori 2017. u vrijeme poplava.

Nakon 11. septembra 2001, pored brojnih mjera u borbi protiv terorizma pojačane su i mjere za eventualnu borbu protiv upotrebe bioloških i hemijskih supstancija od strane terorističkih organizacija i znatno su proširene naležnosti EADRCC-a. 

Danas još uvijek ne postoji odgovor s kakvim “oružjem” se cijelo čovječanstvo bori, da li je koronavirus prirodni ili je nastao u nekoj laboratoriji, i na koji način mu se suprostaviti. Zbog toga se još uvijek cijeli svjetski sistem prilagođava, a samim tim i NATO koji je i kroz druge programe prevencije stvorio mehanizme kao što je CCMS projekat poznat kao “sigurnost uz pomoć nauke.”

Planiranje hitnih civilnih operacija, izraz je koji se udomaćio u NATO-u i traje već godinama, a ne odnosi se samo na članice NATO-a. Ukoliko su katastrofe i krize globalne, onda se podrazumijeva međusobna saradnja.

Kao što smo naveli Makedonija i Crna Gora već koriste pogodnosti kao članice NATO-a i veoma je važno da je BiH predala Program reformi i da je kao kandidat za NATO u poziciji kao i druge članice u smislu saradnje, razmjene informacija, ali i međusobne pomoći, posebno imajući u vidu da se NATO već nalazi u BiH i da kompletan staf u BiH dijeli našu sudbinu.

Dolazak pomoći koju su uputile USA, kao vodeća država u NATO-u, a koja je predata Oružanim snagama BiH kako bi bila dalje podijeljena, bila je uvertira i signal da se trenutna situacija može prevazići samo međusobnom saradnjom i razmjenom pomoći.

Krizne i vanredne situacije  

EADRCC je već djelovao u preko 30 NATO operacija od Pakistana, Azerbejdžana, Češke, Mađarske, Rumunije, do Ukrajine, Turske, Sjeverne Makedonije, Portugala i Moldavije. EADRCC je uspostavio i upravlja Evidencijom državnih sposobnosti za upotrebu u hemijsko-biološkim, nuklearno-radiološkim napadima ili krizama izazvanim biološko-hemijskim djelovanjem.

Evidencije o tome sadrže i informacije o sposobnostima koje NATO i članice NATO-a mogu staviti na raspolaganje državnim vlastima u cilju zaštite civila.

Krizne i vanredne situacije direktno su spojene i sa sigurnosnim izazovima. U svijetu se zbog koronavirusa pojavilo nepovjerenje i na globalnom nivou, a sumnje su osnov za mnoga  djelovanja. Objava izvještaja Evropske unije (u kojoj je većina država i u NATO-u) o ruskim akcijama usmjerenim prema EU u sklopu trenutne krizne situacije, reflektiraju se i na BiH.

Alternative se regionu nameću više nego ranije pa i preko promocija pomoći koja stiže iz Kine i Rusije, na šta je već ukazao i Carl Bildt, bivši ministar vanjskih poslova Švedske i prvi visoki predstavnik u BiH, upozoravajući da Srbija prikriva informacije o pomoći koju dobija iz Evropske unije.

Nažalost, krizni štabovi i sve institucije u Bosni i Hercegovini trebaju i moraju, pored borbe protiv koronavirusa, iteteko posvetiti pažnju i mogućim scenarijima rušenja BiH i time izazivanja sukoba u BiH, i to u vrijeme najžešće svjetske krize ikada, pri čemu jedino Srbija i Republika Srpska proglašavaju vanredno stanje.

Po svim pokazateljima sinhronizacija srbijansko-ruskih akcija je itekako primjetna što kontinuirano ugrožava mir i sigurnost u ovom dijelu Evrope. 

Bosna i Hercegovina mora iskoristi sve mehanizme kako bi Evropskoj uniji i NATO-u prezentirala trenutno situaciju koja nije samo “život u doba korone”, nego se susreće i s nizom sigurnosnih izazova onih koji koriste trenutnu krizu u kojoj bi prvenstveno morali voditi računa o građanima.

U vrijeme kad bi suradnja, solidarnost i briga za građane morali biti na prvom mjestu.

U preambuli Programa reformi Bosne i Hercegovine za 2019/2020. navodi se da će BiH nastaviti aktivnosti na jačanju sposobnosti upravljanja krizama i planiranju za vanredne situacije, posebno kroz sprovođenje navedenih aktivnosti.

Takođe se navodi da će partnerske zemlje (NATO i PfP zemlje članice) kontinuirano učestovati u radu NATO Komiteta za planiranje za vanredne situacije (CEPC) s ekspertima iz relevantnih vladinih institucija ili određenih profesionalnih instituta i institucija važnih za oblasti saradnje relevantne za ove komitete i odbore. 

Kao nosilac ovih aktivnosti određeno je Ministarstvo sigurnosti BiH koje će u skladu s pravnim okvirom nastaviti učestvovati u radu ad hoc timova Grupe za civilnu zaštitu s civilnim stručnjacima i po potrebi i pozivu Komiteta za planiranje civilnih vanrednih situacija, kao i drugih grupa.

Ministarstvo sigurnosti BiH će prema Programu reformi koordinirati aktivnosti planiranja institucija i tijela BiH u oblastima zaštite i spašavanja. Ovo ministarstvo je zaduženo i za međunarodnu saradnju, strateško planiranje, strukturu i obuku. Prema Programu reformi Vijeće ministara BiH bi trebalo da uspostavi mješovitu specijalizovanu jedinicu za zaštitu i spašavanje na nivou BiH.

Program razvoja sistema zaštite i spašavanja treba uspostaviti metodologiju i mehanizme za izgradnju kapaciteta institucija i organa zaštite i spašavanja BiH. Ovaj program, takođe, treba dati smjernice entitetima i Distriktu Brčko za usklađivanje programiranja zaštite i spašavanja u njihovim zonama odgovornosti.

U prilogu Programa reformi – tabela, tačka 6 navode se konkretne mjere za koje je odgovorno Ministarsvo sigurnosti BiH i institucije Civilne zaštite. Tako se  između ostalog navodi da treba još više osigurati mehanizme za upravljanje krizama i ojačati kapacitete planiranja vanrednih slučajeva, sarađivati s regionalnim i susjednim drzavama, te implementirati Program sistema za zaštitu i spašavanje.

Sigurnost uz pomoć nauke

Naravno, pandemija koronavirusa dosad je zasigurno najjveći izazov za savremeni svijet, tako da se članice NATO-a, a i sam NATO  “u hodu” prilagođavaju trenutnoj situaciji. 

Treba podsjetiti da je Evroatlantski centar za koordinaciju djelovanja u katastrofama (EADRCC) osnovan 1998. godine u sjedištu NATO-a, i što je zanimljivo urađeno je to na inicijativu (tadašnje) Rusije. Centar je aktivan 24 sata i djeluje kao ključna tačka za razmjenu informacija o svim vidovima katastrofa.

Prilikom osnivanja dogovorena je i euroatlanska jedinica s nacionalnim elementima, odnosno onim snagama koje su države spremne staviti na raspolaganje u kriznim situacijama.  

(avangarda.ba)