Obračun sa lažnim farmerima
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u intervjuu za Srpskainfo tvrdi da će istrajati u borbi protiv lažnih poljoprivrednika.
Republika Srpska
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, poručuje da će ovo ministarstvo istrajati u borbi protiv lažnih poljoprivrednika, te da su rezultati sa terena u ovom pogledu poražavajući.
Naglašava da je kontrolama utvrđeno da je značajan broj farmera u Republici Srpskoj, koji su korisnici podsticaja, prikazivao lažne podatke, pogotovo kod podrške za regresirani dizel i proizvodnju pšenice.
– Kontrole su pokazale da su neki ili prijavili više usjeva nego što stvarno imaju ili su prijavili usjeve koje uopšte nemaju. Ranije smo kontrolu sprovodili samo kroz inspekcijski nadzor, a sada to radimo preko Agencije za agrarna plaćanja. Kontrolori su svaki dan na terenu – ističe Pašalić.
O kojem broju lažnih poljoprivrednika je riječ?
Na primjer, od 3.100 korisnika podsticaja za pšenicu, kontrolisali smo oko 147 iz svih opština Republike Srpske, od čega 20 odsto njih uopšte nema usjeve pšenice. Oni su u registru, pa prijave da imaju, naprimjer, deset hektara, a mi smo im vjerovali da govore istinu.
Šta se ranije dešavalo kad im neko dođe u kontrolu?
Mogli su da pokažu bilo koju i bilo čiju parcelu. Sada na teren vodimo ljude iz RUGIP-a, koji utvrđuju o kojoj parceli je riječ i šta je na njoj.
Kako će prevaranti biti kažnjeni?
Tim ljudima smo uskratili premiju, a dvije godine neće moći da dobiju podsticaj ni po kojem osnovu. Takođe, njihova imena će biti objavljena na našem veb sajtu. Uvešćemo red u ovu oblast. Zamjerio sam i poštenim farmerima koji su znali za ove prevare, a nisu na njih ukazali. Nakon pšenice, uslijediće kontrole soje, određenih veterinarskih mjera, te kontrole u oblasti animalne proizvodnje.
Šta je najveći problem našeg agrara?
Loša konkurentnost domaćih proizvoda. Na primjer, proizvođač pšenice u Mađarskoj ima sedam, a kod nas četiri tone po hektaru, po čemu se jasno vidi koliko smo nekonkurentni.
Kako povećati konkurentnost?
Ona se postiže primjenom novih znanja i tehnologija, tako da je pogrešna percepcija da se poljoprivreda razvija na bazi podsticaja koji samo pomažu niskodohodovne sektore.
Poljoprivrednici se, ipak, uglavnom žale upravo na nedovoljne podsticaje.
Podsticaji od njih čine zavisnike koji, kad znaju da će dobiti novac od države, ne razmišljaju mnogo o novim sortama, novim pesticidima, novim đubrivima. Mi, s druge strane, želimo da podsticaje više usmjeravamo u kapitalne investicije, a manje u direktna davanja po litru i kilogramu.
U kojoj mjeri su naši farmeri spremni da prihvate nove tehnologije?
To, nažalost, ide prilično teško. Zato djelujemo u pravcu da gazdinstva preuzimaju mlađi ljudi. Primjera radi, ako farmer kupi novi traktor, dobije 30 odsto povrata od MPŠV, a ako je mlađi od 40 godina dobije 35 odsto povrata. Toliko vraćamo i ženama nosiocima gazdinstava.
Koliko stoji priča da su naša sela ugroženija nego ikada?
Jesu ugrožena, ali ne puno više nego urbana područja. Međutim, u selima se više primijeti odlazak ljudi. Razmišljali smo da, po uzoru na Srbiju, formiramo jedno tijelo koje bi se bavilo ovom problematikom. Naravno, ne možemo zaustaviti odlazak ljudi sa sela, ali možemo ublažiti ovaj trend.
Kako?
Jedna od mjera bi bila da se mladim poljoprivrednicima obezbijedi besplatno zemljište u zakup. To je jedan od načina da stimulišemo mlade ljude da ostanu na zemlji.
Poražavajuće je da se u RS obrađuje tek polovina poljoprivrednog zemljišta.
Tačno, od 600.000 hektara, u prosjeku je obrađeno 300.000. To jeste problem, ali ne treba zaboraviti da ambijent za život u rurualnom području ne čine samo parcele, nego i dobri putevi, dobri vodovodi, dobre škole.
Farmeri predlažu i mjeru da se ljudima do 40 godina daju beskamatni krediti, da mogu da započnu posao na selu.
To je dobra ideja. Već imamo program u okviru kojeg mladim inženjerima poljoprivrede dajemo bespovratna sredstva da razviju biznis na selu. Ovaj model, naravno, možemo da proširimo i na proizvođače.
Ako se propast naših sela nastavi, sa kojim ćemo se posljedicama suočiti, dugoročno gledano?
Kad se pomene selo, prva asocijacija je proizvodnja hrane. Ne bih rekao da odlazak ljudi sa sela može da je dovede u pitanje, prije svega zato što mi većinu hrane uvozimo, te zato što, tamo gdje je poljoprivreda razvijena, nemamo toliki problem odlaska ljudi. Osnovni problem koji će nas pogoditi, kratkoročno, jeste nedostatak radne snage.
Na koji način?
Imamo usitnjene parcele voća i povrća, odnosno proizvodnju koja je dohodovno isplativa na maloj površini. Svaka ta proizvodnja zahtijeva mnogo ruku za rad, a naši proizvođači se već sad suočavaju sa nedostatkom radne snage.
Uvozimo i šta treba i šta ne treba. Koji su glavni razlozi što BiH, uprkos odličnom prirodnom potencijalu, uvozi čak 80 odsto hrane?
Tačan je podatak da za vlastite potrebe možemo da proizvedemo tek jednu petinu hrane. Poražavajuće je to što uvozimo ne samo ono što ne možemo da proizvedemo, nego i velike količine žitarica, mesa i slično. To je jako teško objasniti.
Pokušajte.
Nažalost, imamo složenu državu, gdje su podijeljene nadležnosti. Odgovornost se prebacuje, a krivac se traži u nekom drugom. Lani smo, naprimjer, imali rekordnu godinu u proizvodnji jabuke unazad dvije decenije, a opet smo ovo voće uvozili iz Poljske. Teško da ćemo ovdje nešto moći da promijenimo i u narednom periodu, ali moramo da stimulišemo naše proizvođače da više proizvode i budu konkurentniji.
(Srpskainfo)
Naglašava da je kontrolama utvrđeno da je značajan broj farmera u Republici Srpskoj, koji su korisnici podsticaja, prikazivao lažne podatke, pogotovo kod podrške za regresirani dizel i proizvodnju pšenice.
– Kontrole su pokazale da su neki ili prijavili više usjeva nego što stvarno imaju ili su prijavili usjeve koje uopšte nemaju. Ranije smo kontrolu sprovodili samo kroz inspekcijski nadzor, a sada to radimo preko Agencije za agrarna plaćanja. Kontrolori su svaki dan na terenu – ističe Pašalić.
O kojem broju lažnih poljoprivrednika je riječ?
Na primjer, od 3.100 korisnika podsticaja za pšenicu, kontrolisali smo oko 147 iz svih opština Republike Srpske, od čega 20 odsto njih uopšte nema usjeve pšenice. Oni su u registru, pa prijave da imaju, naprimjer, deset hektara, a mi smo im vjerovali da govore istinu.
Šta se ranije dešavalo kad im neko dođe u kontrolu?
Mogli su da pokažu bilo koju i bilo čiju parcelu. Sada na teren vodimo ljude iz RUGIP-a, koji utvrđuju o kojoj parceli je riječ i šta je na njoj.
Kako će prevaranti biti kažnjeni?
Tim ljudima smo uskratili premiju, a dvije godine neće moći da dobiju podsticaj ni po kojem osnovu. Takođe, njihova imena će biti objavljena na našem veb sajtu. Uvešćemo red u ovu oblast. Zamjerio sam i poštenim farmerima koji su znali za ove prevare, a nisu na njih ukazali. Nakon pšenice, uslijediće kontrole soje, određenih veterinarskih mjera, te kontrole u oblasti animalne proizvodnje.
Šta je najveći problem našeg agrara?
Loša konkurentnost domaćih proizvoda. Na primjer, proizvođač pšenice u Mađarskoj ima sedam, a kod nas četiri tone po hektaru, po čemu se jasno vidi koliko smo nekonkurentni.
Kako povećati konkurentnost?
Ona se postiže primjenom novih znanja i tehnologija, tako da je pogrešna percepcija da se poljoprivreda razvija na bazi podsticaja koji samo pomažu niskodohodovne sektore.
Poljoprivrednici se, ipak, uglavnom žale upravo na nedovoljne podsticaje.
Podsticaji od njih čine zavisnike koji, kad znaju da će dobiti novac od države, ne razmišljaju mnogo o novim sortama, novim pesticidima, novim đubrivima. Mi, s druge strane, želimo da podsticaje više usmjeravamo u kapitalne investicije, a manje u direktna davanja po litru i kilogramu.
U kojoj mjeri su naši farmeri spremni da prihvate nove tehnologije?
To, nažalost, ide prilično teško. Zato djelujemo u pravcu da gazdinstva preuzimaju mlađi ljudi. Primjera radi, ako farmer kupi novi traktor, dobije 30 odsto povrata od MPŠV, a ako je mlađi od 40 godina dobije 35 odsto povrata. Toliko vraćamo i ženama nosiocima gazdinstava.
Koliko stoji priča da su naša sela ugroženija nego ikada?
Jesu ugrožena, ali ne puno više nego urbana područja. Međutim, u selima se više primijeti odlazak ljudi. Razmišljali smo da, po uzoru na Srbiju, formiramo jedno tijelo koje bi se bavilo ovom problematikom. Naravno, ne možemo zaustaviti odlazak ljudi sa sela, ali možemo ublažiti ovaj trend.
Kako?
Jedna od mjera bi bila da se mladim poljoprivrednicima obezbijedi besplatno zemljište u zakup. To je jedan od načina da stimulišemo mlade ljude da ostanu na zemlji.
Poražavajuće je da se u RS obrađuje tek polovina poljoprivrednog zemljišta.
Tačno, od 600.000 hektara, u prosjeku je obrađeno 300.000. To jeste problem, ali ne treba zaboraviti da ambijent za život u rurualnom području ne čine samo parcele, nego i dobri putevi, dobri vodovodi, dobre škole.
Farmeri predlažu i mjeru da se ljudima do 40 godina daju beskamatni krediti, da mogu da započnu posao na selu.
To je dobra ideja. Već imamo program u okviru kojeg mladim inženjerima poljoprivrede dajemo bespovratna sredstva da razviju biznis na selu. Ovaj model, naravno, možemo da proširimo i na proizvođače.
Ako se propast naših sela nastavi, sa kojim ćemo se posljedicama suočiti, dugoročno gledano?
Kad se pomene selo, prva asocijacija je proizvodnja hrane. Ne bih rekao da odlazak ljudi sa sela može da je dovede u pitanje, prije svega zato što mi većinu hrane uvozimo, te zato što, tamo gdje je poljoprivreda razvijena, nemamo toliki problem odlaska ljudi. Osnovni problem koji će nas pogoditi, kratkoročno, jeste nedostatak radne snage.
Na koji način?
Imamo usitnjene parcele voća i povrća, odnosno proizvodnju koja je dohodovno isplativa na maloj površini. Svaka ta proizvodnja zahtijeva mnogo ruku za rad, a naši proizvođači se već sad suočavaju sa nedostatkom radne snage.
Uvozimo i šta treba i šta ne treba. Koji su glavni razlozi što BiH, uprkos odličnom prirodnom potencijalu, uvozi čak 80 odsto hrane?
Tačan je podatak da za vlastite potrebe možemo da proizvedemo tek jednu petinu hrane. Poražavajuće je to što uvozimo ne samo ono što ne možemo da proizvedemo, nego i velike količine žitarica, mesa i slično. To je jako teško objasniti.
Pokušajte.
Nažalost, imamo složenu državu, gdje su podijeljene nadležnosti. Odgovornost se prebacuje, a krivac se traži u nekom drugom. Lani smo, naprimjer, imali rekordnu godinu u proizvodnji jabuke unazad dvije decenije, a opet smo ovo voće uvozili iz Poljske. Teško da ćemo ovdje nešto moći da promijenimo i u narednom periodu, ali moramo da stimulišemo naše proizvođače da više proizvode i budu konkurentniji.
(Srpskainfo)
Povezane vijesti
Težak udes u centru Laktaša, automobili potpuno smrskani
Republika Srpska
1
Samo u kriminalnoj zemlji Nešić dijeli lekcije o patriotizmu!
13
Tekstilni i obućarski sektor u Srpskoj je pred gašenjem
5
USLOVI ZA DIJALOG: SDS spreman na razgovore sa SNSD-om isključivo u institucijama RS i uz dogovor o izboru delegata
9
Dnevnik 2 10.11.2026.
1
Ponovo odgođena izgradnja zgrade IDDEEA u Banjaluci
3
Komentari (29)
Pravda, pravda
SAMO DOBRO LAŽU. SVI SE ONI BRZO. UKLOPE SA FARMERIMA I KONCESIONARIMA. SVE JE OVO PROPALO
banne
Ovdje svi postavljaju uslove, a niko od odgovornih za ovu oblast nije obratio pažnju na jednu jako bitnu stvar u ovom lancu proizvodnje. Taj lanac se sastoji od nekoliko karika, prva karika je plug pa ostale karike koje se vežu jedna za drgu i na kraju ovog lanca bih trebalo da bude nešto jače od karike, a toga nema. To nešto jače u ovom slučaju poljuprivredne proizvodnje je zagarantovana cjena proizvoda koja bih se trbala znati prije pluga. Tu još imamo zagarantovan otkup pa interventni otkup i tako dalje. To su mjere koje su ptrebne. Ovdje je dobra cjena ako je godina loša i obrnuto. Znači što je bolji prinos cjena je manja. Predaš pšenicu, jabuku, kukuruz ili bilo šta drugo i nesmješ da pitaš za cjenu, to je naša realnost. Ministri se ponašaj kao da iz svog džepa daju a ne raspodjeljuju novac poreskih obveznika. Zakon je propisao ko šta može da dobije ako ispunjava uslove koji su mu postaviti. Ministri trebaju da budu menadžeri da ostvaruju kontakte i traže tržište a ne da prjete proizvođačima koji kreću u proizvodnju onim plugom sa početka ovog teksta.
Aferim
Ministar sa najširom mrežom aktivnih i vrijednih botova. Dobro ga slijede. Čim on izađe u javnost oni odmah skaču na noge lagane. Alala vjera, svaka čast i ejvala.
NN
Dobro jutro Kokumbo otkili ste Ameriku pa lazni poljoprivrednici postoje 20 godina to zna svaka budala
Robin Hud
Pozdravljam odlučnost!....ali poštovani ministre,vi ste upali,a to i sami znate,u živo blato vaših prethodnika koji su ,prvo;radili po nalogu Rudonjini,dok nije osigurao svoje parcele,voćnjake i sredstva koja su uložena u to.... Drugo; ministara,nazovi,kojima je poljoprivreda bila samo pokriće da uzimanjem sredstava od Grantova,poticaja,subvencija,studija izvodljivosti,opravdanosti potrebe i značajaykoncesija i sl. Ne steknu lična bogatstva i korist! Tako da vi možete "počet" ali dokle će te i da li će te negdje stići...nisam siguran! Mnogi Usorci su oblizali "kazan" koji je bio pokriće za sve i svašta...od cigareta,regresiranja,poticaja ,pranja i raznih drugih sranja koje traži veliku podršku i ekipu....oprostite u Višku to niti će te imati niti on o tom pojma ima,Biserka,ha,ha..,dakle,znači....Rudonja,on ništa nije potpisao i biće "ko si ti da mene pitaš....." Sretno, brzo će te smijeniti ni proda nećeš moći biti....a šteta,pokazao si jednom prilikom da imaš neki karakter koji oni nisu nikad imali....pokazao si i da ti je stalo do poljoprivrednika....ipak čuvaj se, želim ti sreću!
Farmer
Ja nisam lazni farmer nego pravi i bavim se proizvodnjiom mlijeka, a do sada od tvog mandata nisam osjetio nista bolje nego samo gore, znaci nista nije uradjeno da osjetim boljitak u toj oblasti samo ste smanjili premiju. Drugo, lazni farmeri i mesetari samo mogu postojati i djelovati ako imaju pomoc ljudi u ministarstvu tako da je bolje da se pozabavite sa korupcijom u samom ministarstvu a posle toga da se obracunate sa laznim proizvodjacima bilo cega, a ja vas u tome 100 posto podrzavam. I trece vec ako dajete na kapitalna ulaganja nemojte raditi ko prve godine ogranicili ste broj ljudi i ko je imao vecu stelu on je upao na spisak pa su pojedini farmeri dobijali po dva osnova a neki koji su isto konkurisali nisu dobili ni po kom. A ipak ti ljudi moraju prikupiti dokumentaciju koja im treba i predati znaci moraju izdvojiti novac i vrijeme i na kraju ne bude nista od toga. Prve godine kapitalnih ulaganja prosli su vecina ljudi koja je od jedne firme kupovala clas traktore sto imlicira da je i tu bila korupcija i namjestaljka za pojedinu firmu i za farmere koji su pristali da od te firme uzmu njihovu masinu. Druga godina je bolje odradjena. Opet podvlacim da ja kao farmer koji se bavi proizvodnjom preko 15 godina jos nisam iskusio nikakvo olaksanje mjerama koje je ministartvo donjelo. Dacu samo jedan predlog, farmerima u federaciji BiH koji se bave proizvodnjom mlijeka federalno ministarstvo snese troskove vadjenja krvi i ostalih papira, dok kod nas farmeri sami snose taj trosak. Znaci meni dodju na farmi iz vetrinasrske sluzbe i za sat vremena uzmu 4000 KM i oni zive samo od te djelatnosti, bukvalno nas za dan ogule da se dugo trebamo oporavljati. Zato kazem da se sistem popravlja konkretnim mjerama a lijepim pricama pa da svaki posteni proizvodjac osjeti neki boljitak. Ipak je ovo djelatnost i posao koji se dosta daje i zdravlja i svega drugog a nije adekvatno vrednovan taj rad i zrtvovanje, kao u razvijenijim zemljama.
Milenko
Treba nam vise ljudi kao sto je Pasalic, Rajcevic, Seranic. Evo ova trojica iz Snsd, par njih iz Sds, ali mladje garde i jos poneko iz pdp i dns i bice nam bolje sa VLADOM NACIONALNOG SPASA. Ova trojica su se vec pokazali, dati i ovima da se pokazu.
borac
U ovoj zemlji naucio i seljak krasti a kako i nebi.
Realista
Kako da imam veći prinos pšenice kad mi izlije voda iz kanala i propadne mi sve što sam zasejao i tako godinama unazad?! Imamo oko 10.000 registrovanih farmera sa prosjekom starosti 50godina. Nema od naše poljoprivrede ništa. Jeste prvi pravi ministar, samo se bojim da je prekasno.
Bravo
Bravo ministre. Steta sto nisi u SDSu
Rodac
Podrska najjacem ministru!
Boss
Podrska Ministru Pasalicu... Podrska i Ministru Vjekoslavu Petricevicu... Dva najbolja Ministra
Trt
I kaže , sela glasaju za crvene... I sisaju budžet kao majku rođenu.... A kad treba kukati, kukaju ko' babe. Ali, "uletio" na spisak kod crvenih i Bog te veselio. Ma nama ovde treba ugasiti vodu, struju.... Ma sve. Mrš stoko u 12-ti vijek.
ili ?
Da svi prestanemo da lazemo ili niko . Riba smrdi od glave ,a ne od repa ,pokazite nam kako moze bolje bez lazi i prevara .
Danek
Sve je lazno samo Farmaland je pravi.
Bivsi student
Samo naprijed profesore. Svi koje ste ucili smo ponosni na Vas
Ludi konj
Moj druze, ti jesi najposteniji i najobrazovaniji u Vladi, al pitanje je sta ces napraviti kad su svi ostali prevaranti
Semberac
I treba se obracunati sa nepostenima da nama postenim date vise. Puna podrska ministru
Zivko P
Ovo je najbolji Ministar poljoprivrede u svim Vladama do sada. Samo naprijed, Profesore
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.