Vajt: Klik urušio temelj istine

"Nerijetko se iza tog klika nalaze govor mržnje, rasizam ili jednostavno zlonamjerno laganje. Takav pristup je urušio temelj informacionih medija. Srozao je temelj istine i učinio ljude nepovjerljivim", istakao je on.

Kako bi se pomoglo balkanskim medijima da se izbore s lažnim vijestima, Vajt kaže da želi pomoći udruživanju regionalnih novinara u Mrežu etičkog novinarstva, kako bi zajedno podizali standarde i vratili povjerenje ljudi u novinarstvo.

NN: Zašto ste odlučili da se bavite popravljanjem novinarskih standarda u zemljama Balkana?

VAJT: Pratim šta se dešava u balkanskim medijima još od rata devedesetih. Kada je počeo rat, bio sam aktivan pri uspostavljanju Centra solidarnosti u Ljubljani pri Međunarodnoj novinarskoj federaciji i Svjetskom novinarskom udruženju. Tu smo pokušavali pružati praktičnu pomoć hrabrim novinarima i medijima u cijelom regionu, koji su se suprotstavljali političkom pritisku i ratno huškačkoj propagandi, kako bismo etičko novinarstvo održali u životu. To je bio veoma inspirativan dio mog života.

NN: Po kojim kriterijumima ste odlučivali kome treba pomoći?

VAJT: Uvijek sam nastojao braniti interese i bezbjednost novinara, čak i onda kada su se našli u unakrsnoj vatri u propagandnom ratu. Zato sam 1999. godine otputovao u Beograd u jeku NATO kampanje, kako bih podržao porodice i kolege 16 medijskih radnika ubijenih u bombardovanju Radio-televizije Srbije. Od tada sam bio uključen u mnoge projekte kako bih podržao nezavisno novinarstvo. Balkan je postao zaboravljeni ćošak Evrope zato što je prioritet međunarodne zajednice bio održavanje mira i bezbjednosti. Kao posljedica toga prećutno se tolerisao pritisak na novinare. Iako meci više ne lete, rat i dalje medijski vode nacionalistički mediji i političari bez skrupula.

NN: Kako javnost na Balkanu najlakše može napraviti distinkciju između dobrih i loših medija?

VAJT: Problem je što su mediji često naklonjeni jednoj ili drugoj političkoj grupi, ili su previše pod uticajem vlasti. Neregulisana upotreba informacionih tehnologija i toksična kultura koju je ona kreirala samo su pogoršali ionako lošu situaciju. Pored toliko dezinformacija i lažnih vijesti ljudi više ne znaju šta i kome da vjeruju. Neki će povjerovati u sve što pročitaju na Twitteru ili Facebooku. Drugi, pak, odbijaju i u šta da vjeruju, čak i ako se radi o dobro istraženom i pouzdanom novinarstvu. Problem je što danas ljudi žive u atmosferi informacionog haosa. To je veoma opasno jer pruža plodno tle za govor mržnje. I to je razlog zašto je oko 50 medija iz cijelog regiona nedavno lansiralo Balkansku mrežu pouzdanog novinarstva, sa sjedištem u Beogradu. Oni žele da usvoje standarde kojima će vratiti povjerenje javnosti i na taj način odvojiti profesionalno i kvalitetno novinarstvo od provladinih medija i propagande.

NN: Mislite li da je fenomen lažnih vijesti problem lošeg novinarstva, neobrazovane publike ili oboje?

VAJT: Nikako se ne može nazvati novinarstvom namjerno kreiranje informacije s ciljem obmane publike. Novinarstvo je uvijek pravilo greške, ali to su uvijek bile iskrene greške. Kada pogriješimo, moramo objaviti ispravku i izviniti se. To je naša etička dužnost. A etička dužnost novinara je tačno i brzo informisanje, nepristrasnost i nezavisnost, humanistički odnos i poštivanje prava drugih, transparentnost i odgovornost. To su elementi koji odvajaju novinarstvo od glasina. Svako treba da uči kako da se odnosi prema lažnim vijestima. Treba da budu kritički nastrojeni prema onom što čitaju, da provjeravaju izvor informacija, da provjere sve činjenice. Novinarstvo je protivotrov za tendenciozne laži. Novinarstvo je protok pouzdanih i tačnih informacija u javnom interesu, koje treba podržati i jačati. Pri tome, moramo obezbijediti da su novinari kompetentni, dobro trenirani u vještinama modernog novinarstva i tehnologija koje postoje danas, ali takođe novinarstvo mora da razumije etiku i ima saznanja zašto je važno za demokratiju i odbranu ljudskih prava.

NN: Meni se čini da istina nema isto značenje kao prije društvenih mreža i čini mi se da je to razlog što ljudi tako lako prihvataju "alternativne istine". Slažete li se?

VAJT: Problem je nastao zato što su društvene mreže koje nije briga za kvalitet informacije koja se objavljuje na njihovim platformama svojim neodgovornim ponašanjem kreirale haos. One nisu zainteresovane da ljudima pruže kvalitetne i pouzdane informacije, nego im je cilj da grabe silni profit tako što proizvode mamac klikanjem na stranice za račun oglašivača. Nerijetko se iza tog klika nalaze govor mržnje, rasizam ili jednostavno zlonamjerno laganje. Takav pristup je urušio temelj informacionih medija. Srozao je temelj istine i učinio ljude nepovjerljivim. Ljudi sada često odbijaju da prihvate čak i tačnu informaciju jer ne znaju ko se nalazi iza poruke i kakva je namjera pošiljalaca. Kao rezultat ostavljeni su sami sa svojim uvjerenjima i predrasudama. To ima tragične posljedice za demokratiju.

NN: Šta je, po Vašem mišljenju, rješenje?

VAJT: Moramo natjerati društvene mreže i internet kompanije da preuzmu odgovornost kao izdavači za ono što se nalazi na njihovim platformama. Moramo spriječiti da vlasti nesmetano šire propagandu koristeći internet. Takođe, moramo ojačati novinarstvo i naći načina da ga učinimo održivim da ne mora da se oslanja na dobru volju političara ili tajkuna. Treba pronaći načine da se javno oglašavanje obavlja na fer osnovama, a treba i pomoći javnosti da poveća medijsku pismenost. Od izbora koje budemo napravili ovisiće budućnost demokratije na Balkanu.

(Nezavisne novine)