Apel: Poklonite hranu gladnima

"Veliki problem je što mi nemamo zakon koji reguliše da se hrana ne baca, kao što je to Francuska uradila. Oni su uveli zakon da svi restorani i kuće koje se bave tim poslovima ne bacaju hranu i da moraju hranu dati u humanitarne svrhe, kako bi se ljudi na taj način mogli hraniti", rekao je za "Nezavisne" Miroslav Subašić, sekretar Udruženja "Mozaik prijateljstva".

Naglasio je da ovo udruženje opstaje na osnovu pomoći tržnih centara, ali da svijest na ovim prostorima nije još dovoljno probuđena kada je riječ o ovim vrstama saradnje.

"Imamo saradnju sa mnogim tržnim centrima. Mnoga preduzeća nas tako obavijeste prije nego im istekne rok upotrebe hrane ili nam lično donesu te proizvode", kazao je Subašić.

Veselinka Trobok, koordinator za rad sa podmlatkom i omladinom Crvenog krsta RS, istakla je da, ukoliko bi zakon zabranio bacanje hrane, te ugostiteljskim objektima i tržnim centrima naredio da moraju donirati hranu u humanitarne svrhe, bilo bi obezbijeđeno mnogo više hrane za javne kuhinje i onima kojima je ona potrebna.

"To bi učinilo da i javne kuhinje koje već postoje imaju više hrane, ali bi se i u mjestima u kojima postoje tržni centri, a ne postoje javne kuhinje, stvorili uslovi za njihovo otvaranje jer mnoge opštine nemaju dovoljno sredstava da bi pokrenule rad kuhinje", naglasila je Trobokova.

Dodala je da su javne kuhinje u nadležnosti opština i gradova u RS, ali da Crveni krst kao organizacija radi mnoge akcije sa tržnim centrima, te djeluje kao podrška javnim kuhinjama.

"Ako kao organizacija imamo određene donacije hrane, mi u svakom slučaju podržimo kuhinje, odvezemo im nešto što imamo i što im može koristiti za spremanje obroka", navela je Trobokova za "Nezavisne".

U Gradskoj upravi Bijeljina su kazali da javna kuhinja u Bijeljini stoji na raspolaganju svim donatorima, a oni će, kako kažu, sve što dobiju poslati na pregled, te ukoliko bude ispravno, proslijediti korisnicima.

"Javne nabavke moramo pokretati kako bismo za svaki dan imali sigurne obroke, sve preko toga nam je dobrodošlo", istakli su u Upravi.

Dodali su, takođe, da su u nekoliko donacija dobili neispravno meso.

Adnan Tatarević, predsjednik Udruženja "Pomozi.ba", smatra da zakon nije prepreka ako neko želi da bude human.

"Zakon nije prepreka, pogotovo za hranu koja ostane, jer je oni svakako otpisuju i zašto bi je onda bacili ako je mogu donirati, s tim da tu postoji drugi problem, a to je kvalitet hrane, pošto se obično čeka zadnji trenutak da se to baci i kada dođe do nas, to obično bude neispravno", istakao je Tatarević.

U Crvenom križu Kantona Sarajevo su kazali da bi voljeli sarađivati sa tržnim centrima, ali da bi ta hrana morala biti ispravna, konzervirana i u roku.

Saša Trivić, vlasnik "Krajina klasa", naveo je da bi zakon trebalo da definiše ovakvu mogućnost.

"Jedan problem kod doniranja hrane je higijenske prirode, gdje se dešava da inspekcija dođe pa kaže da je nešto sigurno ili nije sigurno,  a drugi problem je vezan za poreze na tu hranu. U trenutku kada nekom nešto date ili poklonite, dužni ste da platite porez na to", upozorio je Trivić za "Nezavisne" i zaključio da je ovo sigurno dobra inicijativa, ali da je pitanje u kojem roku se to može realizovati.

Željko Tatić, predsjednik Udruženja ugostitelja RS, naglasio je za "Nezavisne" da je ova tema pokretana i ranije.

"To je odlična ideja, ali je malo komplikovana za sprovođenje jer bi bio potreban neko ko bi morao da obiđe sve te restorane i da prikupi tu hranu. Mnogo hrane se baci, pogotovo u tim nekim ekspres restoranima. U svadbenim salonima se isto mnogo hrane baca i to je grijeh jer ima mnogo onih koji sebi ne mogu priuštiti hranu", navodi Tatić.

(Nezavisne novine)