SNSD dijeli i šakom i kapom

Kako „Direkt“ saznaje, Danilović ima čak dva posla u javnom sektoru. Naime, ona je već dvije godine radnik Hidroelektrana na Trebišnjici (HET), ali na posao ne ide u ovo javno preduzeće, već se u javnosti predstavlja kao novinarka „Glasa Trebinja“, novina koje djeluju pri Javnoj ustanovi „Centar za informisanje i obrazovanje“ u Trebinju.

Svoju kandidaturu ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Danilović (u to vrijeme Kovačević) objavila je na svom Fejsbuk profilu. U istom statusu javno je podržala partijske kolege Luku Petrovića, kandidata za gradonačelnika Trebinja, te Gordana Mišeljića, kandidata za odbornika u trebinjskoj Skupštini i direktora HET-a. Prethodno je bila članica Srpske demokratske stranke, te Patrije demokratskog progresa.

U svom Fejsbuk statusu Danilović je pobrojala stavke za koje je smatrala da su njeni kvaliteti i kazala kako je do sada na konkursima za posao dobila samo „klopke, prevare i podvale“, uz konstataciju da to „odgovornima ide na dušu i obraz“. No, dobila je, kako je navela, priliku da „živi kao sav normalan svijet“, a zbog date i ispunjene riječi „koja njoj znači sve“ odlučila je da podrži Petrovića i Mišeljića.



Mjesec dana kasnije, početkom septembra 2016. godine, objavila je novi Fejsbuk status u kom je ponovila da je „riječ za nju zakon“, te da je Luka Petrović tu riječ održao i nazvala ga svojim gradonačelnikom.



Posao u HET-u Danilović je dobila u tom periodu, netom prije lokalnih izbora, bez javnog konkursa. Da je zaposlena u HET-u pisalo je i u njenoj zvaničnoj biografiji koju je pred izbore objavio lokalni SNSD. Po struci je diplomirani geograf.

No, Danilović ne ide na svoje radno mjesto u HET, za koje redovno prima platu, već u prostorije JU „Centar za informisanje i obrazovanje“. Kako saznaje naš portal, njen radni odnos u HET-u nije prekidan od 2016. godine do sada, a ugovor o radu vrijedi joj do februara ove godine. Međutim, sve vrijeme Danilović se u javnosti predstavlja kao radnica „Glasa Trebinja“, na posao ide u prostorije ovog medija i objavlja novinarske poslove za njega.

Kako je Danilović angažovana u ovim novinama pokušali smo da saznamo od Manojla Ćuka, direktora „Centra za informisanje i obrazovanje“, ali on nije odgovorio na naš upit o tome ko je i na koji način zaposlen u ovoj javnoj ustanovi. Nakon što smo upit poslali dva puta i ostali bez odgovora, pozvali smo ga telefonom. Ćuk, kao čovjek koji je nadređeni medijskim radnicima, tada nam je rekao da našim upitom, u kojem smo se pozvali na Zakon o slobodi pristupa informacijama od javnog značaja RS, mi kršimo „pravo novinara na anonimnost“.

„Kako da vam odgovorim, ne znam? To što tražite sukobljava se sa pravom novinara na anonimnost, ti kršiš jedno pravo sticanjem svoga prava. Vi sebe zovete da ste novinar, da li se krši pravo novinara kad ti raspolažeš njegovom privatnosti?“, kazao nam je Ćuk.

Na naše pitanje na koji zakon se poziva kad kaže da nam ne može dati informacije, Ćuk je odgovorio da se poziva „na Međunarodni kodeks novinara“. Dodao je da možemo slobodno da ga tužimo zbog toga što nam nije dostavio informacije, ali da nam „nikad neće odgovoriti“.

Kako „Direkt“ nezvanično saznaje, Danilović za rad u „Glasu Trebinja“ ne prima nikakvu naknadu, već platu prima isključivo iz HET-a. Iako ne prima dvije plate, sporno je to što Danilović u ovom mediju zauzima radno mjesto kvalifikovanom kadru koji je bez posla. Tako su, prema podacima trebinjske filijale Zavoda za zapošljavanje RS, u Trebinju trenutno nezaposlena četiri diplomirana novinara i jedan komunikolog, dok je na području koje pokriva ova filijala ukupno 28 nezaposlenih novinara.

Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava Bijeljina kaže da ovakva „privatizacija javnih ustanova od strane vladajućih stranaka" predstavlja veliki problem u Bosni i Hercegovini danas.

„Vladajuće stranke imaju apsolutan, direktan uticaj na zapošljavanje u javnom sektoru, u smislu odabira kandidata koji stupaju u radni odnos vodeći se kriterijumima konkretnog doprinosa promociji stranke i mobilizaciji potencijalnih simpatizera i glasača, a ne posjedovanju konkretnih vještina i kompetencija za obavljanje tražene radne djelatnosti. Mali broj javnih ustanova i javnih preduzeća uopšte ima kreirane antikoruptivne mehanizme, odnosno usvojene pravilnike za provođenje i bodovanje usmenih intervjua, što dodatno govori o želji vladajućih da vješto izbjegnu ono što zakon u ovim slučajevima nalaže, i zapošljavaju podobne, a ne sposobne“, smatra Ćuskić.

Ona dodaje da zbog ovako kompleksnih slučajeva, kao što je slučaj Jelene Danilović, organizacije koje se bave pitanjima korupcije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru nemaju objektivne informacije o tačnom broju zaposlenih.

„Veliki broj zapošljavanja u javnim preduzećima i javnim ustanovama još uvijek se vrši mimo objavljivanja i adekvatnog provođenja javnog konkursa i konkursne procedure, te preko različito formulisanih ugovora o djelu i slično“, tvrdi Ćuskić za „Direkt“.

Kako je moguće da Danilović već dvije godine prima platu u HET-u, a pritom ne dolazi na svoje radno mjesto, pitali smo direktora ovog javnog preduzeća Gordana Mišeljića, ali on nije odgovorio na naš upit. Odgovore smo pokušali dobiti i telefonskim putem, no nije odgovarao ni na naše pozive.

Zanimljivo je da u HET-u postoji elektronski sistem evidentiranja radnih sati i da svaki zaposleni mora provući svoju karticu kada dođe na posao. Danilović ne dolazi na posao u ovo preduzeće, ali to ne smeta rukovodstvu HET-a da joj redovno isplaćuje plate.

Ni Jelena Danilović nije odgovarala na naše telefonske pozive i poruke, pa smo ostali uskraćeni za njen komentar.

Mirjana Ćuskić za „Direkt“ pojašnjava da je u ovakvim slučajevima dodatno poražavajuće to što ne postoje efikasni mehanizmi za žalbu.

„Barem ne nadležnim organima, čija je struktura politički jedinstvena i naklonjena anarhičnijem stanju kada je javno zapošljavanje u pitanju, zbog toga što su i sami djelimično na taj ili sličan način došli do radne pozicije“, ističe Ćuskić.

No, onima koji imaju direktan problem prilikom zapošljavanja prouzrokovan ovim ili sličnim slučajem, Ćuskić savjetuje da se obrate nadležnoj instituciji Ombudsmena za ljudska prava koji bi mogao direktno da im pruži pravnu pomoć u slučaju potrebe.

Izvor Direkt portal