BiH u deficitu tri milijarde KM
Bosna i Hercegovina u prošloj godini ostvarila je negativan spoljnotrgovinski bilans sa zemljama u regionu i deficit veći od tri milijarde i sto miliona maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
Bosna i Hercegovina
S Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom i Makedonijom bilježi se daleko veći uvoz od izvoza, a jedino je s Kosovom i Crnom Gorom došlo do pozitivne razmjene. Međutim, zbog relativno malog obima, to ne može uticati na generalno loš bilans.
Hrvatska i Srbija su tako u prošloj godini u BiH izvezle robu vrijednu 5,8 milijardi maraka, što je više od četvrtine ukupnog bh. uvoza.
Sa druge strane, BiH je u 2018. godini izvoz na hrvatsko i srbijansko tržište uspjela da poveća na oko 2,8 milijardi KM, što govori kako su ove dvije zemlje najveći generator negativnog bilansa u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Sa Slovenijom se bilježi negativan bilans od oko 700 miliona maraka, kao i s Makedonijom od 28 miliona KM.
Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja gdje se bilježi pozitivan rezultat, prvenstveno zahvaljujući izvozu gvožđa i čelika i ruda.
Ukupan izvoz je iznosio 454,28 miliona maraka, a uvoz 78,61 milion KM.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže kako makroekonomska politika direktno utiče na ekonomski rast zemlje, jer deficit umanjuje BDP koji je ostvaren u toj godini.
Kaže kako se loš spoljnotrgovinski bilans može regulisati pojedinim necarinskim barijerama ili supstituisanjem domaćih proizvoda.
"Za to nam treba jasna, definisana i usaglašena strategija. To može dovesti do rasta koji nam je prijeko potreban", kazao je Hadžić.
On kaže kako bi se situacija mogla mijenjati i kada bi se u zemlji otvorile fabrike u kojima bi se pravili oni proizvodi koji se najviše uvoze, a što je slučaj u Trebinju.
Ono što privrednike, posebno izvozno orijentisane, može da brine je da se na Kosovu, jednom od rijetkih regionalnih tržišta na kojem je BiH ostvarivala dobre rezultate, situacija pogoršava, prvenstveno zbog taksi koje su uvedene u novembru prošle godine.
Privreda Bosne i Hercegovine je zbog taksi od 100 odsto, koje je Kosovo uvelo prije dva i po mjeseca, izgubila 25 miliona maraka, pokazuju raspoloživi podaci. Od 20. novembra prošle godine do 5. februara ove izvoz je iznosio tek nešto ispod pet miliona maraka, što je ogroman pad u odnosu na isti period godinu dana ranije, kada je izvezeno robe u vrijednosti od gotovo 30 miliona maraka.
U zanemarivom izvozu na vrhu su proizvodi od gvožđa i čelika, obuća, farmaceutski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta, te mlijeko i mliječni proizvodi.
U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kažu kako je činjenica da su posljedice nastale i da su velike.
"Ako se takse ukinu, nijedna firma se na to tržište neće vratiti s istom količinom robe kao i ranije, jer oni koji su sve ovo iskoristili, sada se neće lako povući", kaže Nemanja Vasić, predsjednik Komore.
Prema njegovim riječima, izvoznicima koji su do novembra prošle godine izvozili na Kosovo to nije bilo primarno tržište, ali je ipak bilo značajno.
"Mi pretpostavljamo i da su neke naše firme koje imaju svoje ogranke u Hrvatskoj robu preko njih uspjele plasirati tamo", kazao je Vasić.
(Nezavisne(
Hrvatska i Srbija su tako u prošloj godini u BiH izvezle robu vrijednu 5,8 milijardi maraka, što je više od četvrtine ukupnog bh. uvoza.
Sa druge strane, BiH je u 2018. godini izvoz na hrvatsko i srbijansko tržište uspjela da poveća na oko 2,8 milijardi KM, što govori kako su ove dvije zemlje najveći generator negativnog bilansa u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Sa Slovenijom se bilježi negativan bilans od oko 700 miliona maraka, kao i s Makedonijom od 28 miliona KM.
Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja gdje se bilježi pozitivan rezultat, prvenstveno zahvaljujući izvozu gvožđa i čelika i ruda.
Ukupan izvoz je iznosio 454,28 miliona maraka, a uvoz 78,61 milion KM.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže kako makroekonomska politika direktno utiče na ekonomski rast zemlje, jer deficit umanjuje BDP koji je ostvaren u toj godini.
Kaže kako se loš spoljnotrgovinski bilans može regulisati pojedinim necarinskim barijerama ili supstituisanjem domaćih proizvoda.
"Za to nam treba jasna, definisana i usaglašena strategija. To može dovesti do rasta koji nam je prijeko potreban", kazao je Hadžić.
On kaže kako bi se situacija mogla mijenjati i kada bi se u zemlji otvorile fabrike u kojima bi se pravili oni proizvodi koji se najviše uvoze, a što je slučaj u Trebinju.
Ono što privrednike, posebno izvozno orijentisane, može da brine je da se na Kosovu, jednom od rijetkih regionalnih tržišta na kojem je BiH ostvarivala dobre rezultate, situacija pogoršava, prvenstveno zbog taksi koje su uvedene u novembru prošle godine.
Privreda Bosne i Hercegovine je zbog taksi od 100 odsto, koje je Kosovo uvelo prije dva i po mjeseca, izgubila 25 miliona maraka, pokazuju raspoloživi podaci. Od 20. novembra prošle godine do 5. februara ove izvoz je iznosio tek nešto ispod pet miliona maraka, što je ogroman pad u odnosu na isti period godinu dana ranije, kada je izvezeno robe u vrijednosti od gotovo 30 miliona maraka.
U zanemarivom izvozu na vrhu su proizvodi od gvožđa i čelika, obuća, farmaceutski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta, te mlijeko i mliječni proizvodi.
U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kažu kako je činjenica da su posljedice nastale i da su velike.
"Ako se takse ukinu, nijedna firma se na to tržište neće vratiti s istom količinom robe kao i ranije, jer oni koji su sve ovo iskoristili, sada se neće lako povući", kaže Nemanja Vasić, predsjednik Komore.
Prema njegovim riječima, izvoznicima koji su do novembra prošle godine izvozili na Kosovo to nije bilo primarno tržište, ali je ipak bilo značajno.
"Mi pretpostavljamo i da su neke naše firme koje imaju svoje ogranke u Hrvatskoj robu preko njih uspjele plasirati tamo", kazao je Vasić.
(Nezavisne(
Povezane vijesti
Nekadašnja mis BiH mogla bi da uđe u Parlament BiH
Bosna i Hercegovina
0
Komentari (15)
INTERESANTNO:
Nemogu da vjerujem da smo tako MALO u deficitu kad naše vlasti entiteta se takmiče ko će više i prije uništiti i ovo malo privrede a radno sposobne rastjeraju i rasele u što višem broju.
ex yuu
gledam gore kartu, dobro pamtim jugoslaviju, današnje stanje je po mom mišljenju: Slovenija daleko ispred svih, za vrijeme Jugoslavije su se isticali po poduzetništvu i radu, potpuno su u pravu što su napustili jugu, drugačiji su od svih, vrijedan i pošten narod...Hrvatska: šta bi od onakve države i ljepote, sve se urušava, narod masovno odlazi, ekonomija loša, turizam stagnira, nema radnika, poljoprivreda stagnira, Slavonija se prazni, ljudi napuštaju priobalne gradove, revitalizacija ustaštva i nacionalizma..Bosna i Hercegovina, katastrofalno stanje, puno je razloga zašto, prije svega težak i iscrpljujući rat, retrogradna politika, mafija, korupcija, veoma komplikovana situacija, odlazak mladih, nacionalistička retorika...Srbija: vrlo loše stanje, puno pametovanja malo djela (puno zuje malo meda daju), mitovi, legende, Turci, crkva, stoljetno ispiranje mozga narodu, Kosovo i kosovski mit, teritorijalne pretenzije prema RS, ekonomija slabo, sloboda i nezavisnost medija loše, omladina napušta Srbiju, sela izumiru, svakojaki šljam se naselio u Beograd, perspektiva loša....Crna Gora: relativno dobro stoje, odmah su iza Slovenaca, nemaju nekih posebnih problema, od skoro su u NATO-u, strane investicije rastu, demokratija tu i tamo, uglavnom solidno...Makedonija: oni nisu "okusili" rata ali su imali velikih ekonomskih problema, i danas po tom pitanju slabo stoje, ulazak u NATO bi mogao povećati strane investicije i zaustaviti albanski extremizam i pokuše secesije dijeova Makedonije,....elem, Slovenci su ubjedljivi po svim parametrima, svi ostali tu i tamo..
Pitanje
Pa kada bi svi u svijetu bili u plusu ko bi bio u minusu? Pitam ne znam odgovor a vidim vi ste pametni!!!
Zeki Press
Dragi moji, privredna slika u RS je, ako nije "zades", posljedica svjestske krize - da nije bilo nje BiH bi danas bila ekonomska sila! Ovakvo smo morali zrtvovati vlastite kapacitete da zaustavimo propadanje svjetske banke i evropske privrede u mikrorazmeru unutar RS. Tako je doprinos RS stabilizaciji svjetske privrede nemjerljiv u odnosu na njenu vlastitu propast. Dapace ali i fakticki.
smrt fašizmu
Šta ćeš, ne valja Sarajevsko, Nektar, Tuzlansko, ... bolji Jelen, Lav, Ožujsko, Karlovačko,.. ne valja Sarajevski kiseljak, Tešanjski, bolji Knjaz i Jamnica. Ne valja mlijeko iz Bileće i Gradačca, bolje krave u Zagrebu i Beogradu, itd. E moje bosanske bukve i hercegovački tovari, i dalje sijte u BiH a gledajte hoće li kiša pasti u Beogradu i Zagrebu
Austrija
Neznam scime da proizvedu neki proizvod kadsu sve rasprodali
Bela Ladja
Jos dok plovimo bez kompasa dobro je..
al smo se poredali
Gle ovih naših usitnjenih državaica.. poredali se ko da u boj idu...
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.