Badnji dan širom Republike Srpske

Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana prije 7. januara Božićnim postom koji predstavlja pročišćenje duha i tijela, a ljudi se u Srbiji pozdravljaju rijčima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".

Na Badnji dan se unose Badnjak i slama u kuću, priprema posna večera, peče pečenica i ide u crkvu na bdenje.

U praskozorje, pod udarcima sjekire, jedan se mladi hrast oprašta sa suncem. Siječe se sa tri udarca, tako da padne ka istoku.

Badnjak je simbol onog drveta, koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji, da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Njegovo loženje je glavni dio ovog praznika, ali će badnjak od zore, do sumraka, ostati prislonjen uz kuću, i tek potom biti unet, uz posipanje žitom.

Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir.

Domaćice su pripremile prazničnu trpezu, posnu, a bogatu, da bi i nova godina bila bogata i plodna.

Badnjak gori do Božića, nagovještavajući novu svjetlost koju donosi vjera u novorođenog Hrista.

Podovi se posipaju slamom, baš kao u Vitlejemskoj pećini, djeca pijuču, da bi se živina množila i umolilo blagostanje.

U ovim običajima leži pronalaženje smisla praznika Hristovog rođenja. Nije sve u trpezi i jelu, jer se sve to može spremiti bilo koji dan. Bitno je da se ovaj praznik provede u svom domaćinstvu u krugu porodice, sa radošću i ljubavlju.

I dok se u domovima pali svijeća, kao simbol Isusove svjetlosti koju je donio svetu, ove su večeri sokaci i ulice pusti.

Ne idite u goste!

Ne ide se u goste, niti se išta uzima od drugih. Praznuje se u porodici, a svi običaji upućuju na ljubav, praštanje i težnju da se sve svađe prekinu.

Već u nedjelju, pozdravljajući Božić, upravo ćemo to reći jedni drugima: Mir božji, Hristos se rodi.

Obavezno razbijte orah!

Svaki ukućanin treba da razbije ljusku jednog oraha, a plod unutra će mu otkriti kakva ga budućnost čeka sve do sledećeg Božića.

Ako je jezgro oraha zdravo i jedro, biće dobra godina onome ko ga je polomio, ako ne, veruje se da te cijele godine neće imati sreće i da će ga skoliti neka bolest.

Orahe bi trebalo baciti i u ćoškove prostorije dok traje Badnja večera, jer u nekim mestima važe za "mamac" za lošu energiju i zle sile, i tako štite porodicu od svega lošeg na ovaj dan.

Badnji dan proslavlja se širom Republike Srpske i Srbije.



Tradicionalno jutro na Badnji dan. Sječa, kićenje pa vožnja badnjaka. Badnjaci su dovezeni i pred Saborni hram Hrista Spasitelja u Banjaluci, gdje su ih dočekali sveštenici banjalučke eparhije i građani.



Orila se pjesma u sarajevsko-romanijskoj regiji.



O tradiciji i običajima Badnjeg dana upoznali su nas i u porodici Ristić u Zvorniku.



Cijela Semberija i Majevica mirisale su ovoga dana na božićne pečenice.



U tradicionalnu sječu badnjaka poranili su i mještani Kostajnice nadomak Doboja. Zajednički su krenuli u obližnju šumu i po pravoslavnim običajima usjekli badnjak.



Od ranih jutarnjih časova Trebinje je u znaku najradosnijeg hrišćnskog praznika Božića, a za Badnje jutro prvi na gradskoj pijaci svoje štandove sređivali su trgovci koji su za Trebinjce pripremili badnjake, slamu, pšenicu i bršljan, sve one što se nalazi u svakom domu za ovaj praznik.



Uz sječu badnjaka vezano je niz običajnih radnji. Jedna od njih su zdravice.



U Brčkom su podijeljene pečenice za najugroženije porodice.



(BN)