Zbog režija, štede na hrani

Povećanje cijene goriva i najava skuplje industrijske struje od januara mogla bi uzrokovati i veće cijene različitih roba, a koje će platiti građani. Istovremeno, porast prosječne plate ili penzije u Bosni i Hercegovini još je daleko. 877 maraka koliko je iznosila neto plata u septembru, ni približno nije dovoljno za prosječnu potrošačku korpu.

Skuplje gorivo i struja, značiće veće troškove za domaću proizvodnju, što bi se moglo odraziti i na cijene krajnjih proizvoda. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u ovoj godini u prosjeku je zabilježen rast cijena za 1,8 odsto.

U oktobru su cijene proizvoda i usluga porasle za od 0,9 odsto. U odnosu na predhodni mjesec poskupila je odjeća, obuća, stanovanje i režijski izdaci. U istom periodu zabilježen je pad cijena hrane, pića, duhana, namještaja, kućanskih uređaja.

Za građane različita poskupljenja nisu nova vijest. Kažu svako malo u prodavnicama zateknu veće cijene, a gramaže sve manje. Najviše novca izdvajaju za režije i hranu.

Pitali smo građane Mostara, Sarajeva i Banjaluke na šta najviše troše novac i šta misle u poskupljenjima.

"Čisto sam naviko to tako da sam postao imun, što mi treba kupim, što mi ne treba ne kupim.

"Na prehranu i lijekove, na lijekove najviše trošim, šta možete tako je kako je. Mi penzioneri moramo izdržati, ako mognemo."

"Samo još teže, samo još gore i samo da ljudi još gore odu, e to vam je glavno", riječi su Mostaraca s kojima smo razgovarali.

"Sve što smo mogli da uradimo više nećemo moći ništa."

"O hrani više nema govora, režije i lijekovi, eto."

"Prilagođavam se, ne mora biti uvijek dobar ručak, kako ima. Sa penzijom rasporedim, režije su na prvom mjestu, pa onda što ostane, ali i djeca su tu."

"Sve ćemo to izdržati, jer smo zadovoljni sa životom, da smo nezadovoljni mi bismo tražili promjene, a zadovoljni žele da ostane stane isto. Tako nam je kako nam je, odlično", kazali su neki od građana Sarajeva.

"Nije život skup, nego su primanja mala.

"Dažbine su skupe, inače, platiš grijanje, struju, vodu smeće ima sto nameta nekakvih, i ono ostalo za hranu."

"Ekonomisati, neću uzeti kilu mesa, nego grama, pa u dva puta."

"Od deset do deset obilazimo prodavnice, gdje je jeftinije, tu idemo kupovati", istakli su Banjalučani.

O pozorištu, kinu i putovanjima, penzioneri ne razmišljaju. Preispitivanje razloga za povećanje cijena energenata, nafte i naftnih derivata, u Klubu potrošača Tuzlanskog kantona očekuju od države.

"Cijene na tržištu roba ne gledaju baš koje smo mi propuste napravili u penzionim osiguranjima, penzionim fondovima, kakva su naša radna prava, obaveze poslodavaca prema radnicima - to niko ne gleda. To bi trebala gledati država, ali sasvim sigurno da neće gledati firme, koje proizvode robe", ukazala je Gordana Bulić iz Udruženja građana Klub potrošača Tuzlanskog kantona.

Kupovna moć građana sve je manja, a trgovci pokušavaju ostati u okviru postojećih cijena, poručuje ekonomista Zoran Pavlović. Nove troškove zbog cijena energenata pokušaće amortizovati kroz svoje zarade, kako ne bi izgubili konzumente.

"Bilo ko, ko pokuša da razmišlja o povećanju cijena poslije nove godine će biti surovo kažnjem činjenicom da će građani na neki način prestati koristiti te proizvode ili ih smanjiti u konzumaciji, a to je opet najgora moguća stvar, jer mi ako želimo da pokrenemo privredu i privrednu aktivnost moramo povećati plate, smanjiti troškove tih istih plata i praktično cijene roba, jer je već statistika kazala da je Bosna i Hercegovine dostigla skoro dva procenta inflacije u ovoj godini", upozorio je Pavlović.

Uporedi li se to s bruto rastom proizvoda koji se očekuje od 3,7 odsto, realan rast je ispod dva odsto, dodaje Pavlović i naglašava da bi briga o troškovima građana morala doći u prvi plan, jer će u suprotnom građanski protesti biti neminovni.

(N1)