Poslanici u BiH plaćeni za nerad

Kada se analizira rad, pogotovo, državnih parlamentaraca, vidljivo je da su oni poslije ljetnje pauze, pa do početka predizborne kampanje, održali svega jednu sjednicu, koja je imala tri tačke dnevnog reda.

U praksi, to znači da će poslanici u parlamentu BiH dok se ne ozvaniče rezultati opštih izbora „zaraditi“ i 10.000 KM, a da maltene nisu ni sjeli u poslaničke klupe. Uz to, dok novi poslanici ne sjednu na njihova mjesta proći će još najmanje dva mjeseca, što znači da će na svoj konto moći da dodaju još bar približnu cifru.

U nevladinom sektoru upozoravaju da je ovakav način funkcionisanja parlamentarnog života u BiH moralno i finansijski neprihvatljiv.

– Parlamentarni život u BiH, ili da budemo precizniji, u Federaciji BiH i na državnom nivou je, nažalost, u ovom mandatu zamro u cijeloj predizbornoj godini. Političke volje da se to pitanje reguliše definitivno nema, iako je bilo određenih inicijativa da se uvedu sankcije za poslanike koji ne rade svoj posao. Međutim, o ovakvim inicijativama se nije ni raspravljalo u parlamentima, a kamoli da je neki takav zakon došao blizu usvajanja. Trenutno smo osuđeni na “dobru volju” poslanika kada je ova situacija u pitanju, a iz njihovog dosadašnjeg djelovanja jasno je da ni njima ne smeta previše tih nekoliko dodatnih mjeseci odmora – kaže aktivista u NVO “Zašto ne” Damir Dajanović.



Slično mišljenje dijele i u Centru civilnh inicijativa (CCI), koji prati rad parlamenata u BiH.

Konsultant u CCI Željko Ninković upozorava da poslanici u BiH u većini slučajeva „zarade“ i do pet plata godišnje bez ulaska u poslaničke klupe. 

– To je evidentno za vrijeme godišnjih odmora i u mjesecima sa velikim brojem praznika, a tome treba dodati i vrijeme koje se „potroši“ na predizbornu kampanju. U svemu tome, oni koji nisu ponovo osvojili mandat gube sve afinitete za rad, dok oni koji su prošli uljuljkano čekaju proces konstituisanja vlasti. U svemu tome niz odluka i zakona stoje i nema nikakavog kritičkog odnosa prema onome što nisu ništa radili, a obavezali su se na to – kaže Ninković.

On, ipak, dodaje da je u ovakvim okolnostima, izuzetak jedino Narodna skupština Republike Srpske, koja se u nekoliko izbornih ciklusa konstituiše u rekordnom roku i počne sa radom.

– Republika Srpska najprije konstituiše Skupštinu u odnosu na parlament BiH, koji je uvijek uslovljen teškim političkim dogovorima i interesnim zonama različitih političkih grupacija, a u svemu tome poslanici se ponašaju veoma komotno. Podsjećanja radi, u BiH ima 13 parlamenata. Kod većine proces konstituisanja teče veoma sporo, zbog čega ima mnogo „praznog hoda“. Čitav toj proces u vezi predizbornih kampanja dovodi do potpune otupljenosti političkih aktera i njihove primarne nadležnosti, a to je da rade u skupštinama u koje su izabrani – ističe Ninković.

Izvor: Srpskainfo