Konačni obračun sa prevarantima?!

Interesorna ekspertska grupa, sastavljena od stručnjaka za međunarodnu policijsku saradnju, izbornu legislativu i obavještajne i kontraobavještajne zadatke sastavila je, na zahtjev istražnih organa u BiH, spiskove osoba sa dokaznim materijalom da su učestvovali ili da i dalje učestvuju u aktivnostima vezane za pronevjeru rezultate izbora, tvrde naši izvori.

Ekspertska grupa je na osnovu operativnog rada koji je trajao nekoliko mjeseci (od neuspjelog usvajanja Zakona koji bi uveo video nadzor i ostale mjere zaštite biračkog mjesta) identifikovala i svrstala osumnjičene u tri široke grupe.

Prva grupa ljudi je zadužena za falsifikovanje mjesta prebivališta i lažnu registraciju birača u inostranstvu. Tu se prije svega radi o registraciji birača u inostranstvu. Te osobe su praćene putem kompjuterskih IP adresa, te je zabilježena njihova komunikacija putem e-maila ali telefonski razgovori kao i prepiske putem aplikacija za komunikaciju putem interneta. Uz uz to su istražiocima dostupni skoro pa potpuni spiskovi imena ljudi koji su, falsifikovanjem potpisa i brojeva ličnih karata lažno prijavljeni za glasanje u inostranstvu.

U drugu grupu, koja je najučinkovitija i na koju je usmjereno najviše pažnje, spadaju osobe zadužene da na svaki mogući način, pa čak i ucjenama ali najčešće mitom pokušaju da „kupe“ glas ili što veći broj glasova. Oni su aktivni na terenu i većina njih je pod stalnim monitoringom a to znači da se snimaju razgovori telefonom kao i da je njihova lokacija poznata u svako doba dana i noći, tvrde naši sagovornici.

Oni su u posjedu velikih količina novca koje u kešu drže na sigurnom do samog dana izbora, kada će uslijediti plaćanje tek kad dobiju dokaz o glasanju (sliku glasačkog listića ili konačni izvod iz zapisnika Biračkog odbora).

Njihove aktivnosti su pomno bilježene a dokumenti se stalno dopunjavaju, iako već sad postoji spisak od oko 70-ak ljudi koji su, suočeni sa dokazima koji su prikupljeni protiv njih,pristali na saradnju te su u svojstvu svjedoka identifikovali ostale osobe sa kojima su sarađivali, ali i nalogodavce tih radnji. Tako postoji poveći spisak imena ljudi za koje postoje neoborivi dokazi za krivično djelo izborna krađa, odnosno kupovina glasova.

Treću grupaciju čine članovi gradskih izbornih komisija i biračkih odbora koji su postavljeni od strane stranaka i koji se na tim pozicijama nalaze već nekoliko izbornih ciklusa. To su već proesionalni „dopisivači“ i „brojači“ glasova, koji kroz godine rada u samom sistemu brojanja glasova znaju sve mogućnosti pronevjere i zloupotrebe.

Način na koji ovi ljudi djeluju je da, koristeći zastarjele i neažurne biračke spiskove, nakon zatvaranja biračkog mjesta, počinju da „dopisuju“ imena osoba koje su izašle na izbore, te umjesto njih ubacuju unaprijed popunjene glasačke listiće. Tu se radi o imenima uglavnom preminulih osoba koje se, zbog sprege interesnih grupa (stranaka i nadležnih institucija) ne brišu sa spiska.

Nakon nedavnog pisanja medija o velikom broju stogodišnjaka registrovanih za glasanje, oglasila se Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) navodeći da u BiH živi 769 osoba starijih od stotinu godina.

“Zaključno sa 15. septembrom, najstarija osoba u BiH ima 113 godina, imamo 218 stogodišnjaka i 551 stogodišnjakinja”, potvdili su iz IDDEEA.

Međuim, na Centralnom biračkom spisku se nalazi preko devet hiljada osoba starijih od 100 godina, pa tako ispada da BiH ima više stogodišnjaka od Japana.

Analitičari Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani nedavno su objavili da od odlaska stranaca iz ove institucije (pored domaćih predstavnika članovi CIK-a su do 2006. godine bili i zvaničnici OSCE-a i OHR-a) izbori u BiH „nisu provedeni bez nedostataka i sumnji“.

U analizi IFIMES-a se navodi da su članovi CIK-a „eksponenti političkih stranaka“, da „izlaze iz ustavnog i zakonskog okvira“ i da su bili spremni donijeti diskriminatorne odluke o postizbornoj raspodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH. Napominje se i da je kredibilitet CIK-a doveden u pitanje kada je iz skladišta ove institucije nedavno nestalo deset tona papira za štampanje glasačkih listića.

Stoga je i donesena odluka da se krene u konačni obračun sa ovom pojavom kako bi se izbornom provesu vratio legitimitet a funkcionisanje vlasti u BiH konačno dovelo u zakonske okvire. Pokušaj unapređenja izbornog procesa korištenjem novih tehnologija je propao kada su pojedine političke stranke u nadležnim institucijama uoči izbora 2018. godine spriječile donošenje zakona kojim bi se suzbile ili smanjile mogućnosti izbornog inženjeringa.

„Tamo gdje postoji video nadzor, vidjeli smo kako određeni članovi biračkih odbora popunjavaju glasačke listiće i ubacuju ih u kutije. Nažalost, nije prihvaćeno ni uvođenje elektronskog načina utvrđivanja izbornih rezultata. Pod izgovorom da nema novca, u Parlamentu BiH nije usvojeno sve ono što bi spriječilo eksponente političkih partija da krše zakon na izbornim mjestima i mjestima za brojanje glasova.

Sad se mora ići na direktiniji način, a to znači hapšenja i kažnjavanje.“ tvrde naši izvori, uz napomenu da je svima jasno da su izbori oduvijek bili podložni određenoj količini zloupotrebe i da nikad nije bilo moguće sprovesti 100% „čiste“ izbore. Ovaj put sprema se nešto drugo“, tvrde.

„Jedno je kad se unutar neke stranke dva kandidata bore za kojih 50-ak ili 100 glasova više kako bi dokazali da imaju veću podršku unutar stranke. Ili kad se na nekom biračkom mjestu uoči nepravilnost ali ona ne utiče na konačan rezultat u globalu.

Ovdje se sad suočavamo sa situacijom da određene interesne grupe pokušavaju da u potpunosti izmijene volju građana. Oni imaju namjeru da prevarom pokažu kako oni koje podržava veoma mala količina ljudi, manjina ako hoćete, imaju apsolutnu većinu i tako ostanu na vlasti kako bi izbjegli suočavanje sa istražnim organima ili kako bi nastavili svoje koruptivne radnje.“ tvrdi naš izvor.

Jasno je, kako kaže, da se to više neće tolerisati. Većina ovih ljudi su predmeti već kompletiranih istraga i mnogi od njih se suočavaju sa zatvorskim kaznama od 3 godine, a neki i više. Izborna volja građana je nešto sa čim se previše igralo u poslednjih dvadesetak godina i na ovaj način će se osigurati da ona bude i adekvatno prikazana. Hapšenje i procesuiranje onih koji su najviše doprinosili izbornoj krađi će, kako se očekuje, povratiti povjerenje građana u izborni proces i njihov značaj u funkcionisanju demokratskog društva.

Izvor: nasportal.net