More će rasti i do 10 metara

Nedavni UN-ov izvještaj o stopi zagađenja zemljine atmosfere naveo je da je prošle godine čovječanstvo, ne samo što je povećalo nivo CO2 na najviše u ljudskoj istoriji, nego je to činilo brže nego ikada.

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde evra i dolara u promovisanje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom vijeku spasi od globalnog zagrijavanja goreg od 2°C koliko su nacije svijeta dogovorile Pariškim klimatskim sporazumom.

Kamoli da se zaustavi na 1,5°C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C. Najnoviji članak objavljen na ovu temu u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. navodi da će po takvim scenarijima nivo mora širom svijeta do kraja vijeka porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena širom zemlje usljed klimatskih promjena.

 Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatralo ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga.

Google Earth

Već i uz rast nivoa mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu su poplavljene. U slučaju rasta od četiri, po Jadranu je poplavljena i skoro svaka stara gradska jezgra. A u slučaju devet metara... Trogir je odavno atrakcija još samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palače, Lore, luke, kolodvora. Južnije, more je prodrlo desecima kilometara u Cetinu, ne postoji više ni Omiš, ni pola Makarske.

Dolina Neretve

U slučaju već i četiri metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, Čapljina dobiva svoju rivijeru. No, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina, more zapravo prodire do pola puta do Mostara, poljoprivreda je odavno nemoguća. Stradali su i Ston, najnaseljeniji dijelovi svih hrvatskih otoka.

Dubrovnik

Stari Grad je najvećim dijelom pod vodom, odavno je potopljena gradska luka. Stradali su Cavtat i Kupari.

Zadar

Uz devet metara ovaj grad skoro da prestaje postojati. Ono što još nije potopljeno, redovno je devastirano žestokim olujama siline uraganskih. Usput su nestali i Nin, Bibinje, veći dio Šibenika, Skradin. Ušća jadranskih rijeka su se pretvorila u mrtve zaljeve.

Rijeka

Trsatska gradina sada se izdiže sa same morske obale, a sve niže od toga odavno je pod vodom. Pod morem je veći dio bolničkog kompleksa i praktično svaka pojedina znamenitost ovog grada kojim su se nekad ljudi javljali jedni drugima na razglednicama.

(SB/Express)