„Prointer“ nabavlja radare za MUP RS

„Prihvata se preporuka Komisije za javnu nabavku opreme – dva radarska uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila u pokretu (presretači) za potrebe Agencije za bezbjednost saobraćaja i ugovor se dodjeljuje ponuđaču „Prointer ITSS““, navedeno je u Odluci o izboru najpovoljnijeg dobavljača na tenderu, a koju je potpisao direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović.

Kvalifikacioni uslovi su bili takvi da ih je ispunjavao jedino „Prointer“, pa nije iznenađenje što je njihova ponuda bila i jedina. Zanimljivo, „Prointerova“ ponuda bila je samo dvije (2) marke ispod maksimalno procijenjene vrijednosti radara.

Tender je bio procijenjene vrijednosti 160.000 KM, a „Prointer“ će radare isporučiti za 159.998 KM bez PDV-a.

Kada se uračuna i PDV, dva radara Agencija će platiti 187.197 KM.

„Prointer“ se na ovaj tender prijavio s firmom „Meditronik“ iz Zagreba.

Za navedenu nabavku bila je predviđena e-aukcija, ali s obzirom da je pristigla jedna prihvatljiva ponuda, e-aukcija nije zakazana.

Radari idu MUP-u

Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović potvrdio je da će radare kupljene od „Prointera“ dati Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) RS.

To što je radare kupila Agencija, a ne MUP, objašnjava činjenicom da Agencija prikuplja sredstva od jedan odsto bruto premije ostvarene iz osiguranja od autoodgovornosti, a koja treba namjenski da se usmjere u unapređenje bezbjednosti saobraćaja.

„Savjet za bezbjednost saobraćaja i Vlada RS su odlučili da od tih sredstava budu kupljeni radari. Na Vladi će biti donesena odluka o prenosu osnovnih sredstava kojom će se radari kod nas isknjižiti, a na MUP uknjižiti i biti njihovo vlasništvo“, rekao je Radović.

Podsjećamo, namjensko trošenje novca od premije ostvarene iz osiguranja od autoodgovornosti bilo je predmet kritike na sjednici Narodne skupštine RS u junu kada je Vlada poklekla pod pritiskom osiguravajućih kuća i poslanika i u sred rasprave povukla Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, o čemu je CAPITAL pisao.

Iz Udruženja društava za osiguranje tada su pisali poslanicima i Vladi navodeći da ni nakon tri godine primjene Zakona, javnost i društva za osiguranje nisu upoznati sa načinom trošenja više od 2,5 miliona KM prikupljenih sredstava, kao i efektima primjene na prevenciju bezbjednosti u saobraćaju.

Nevjerovatan rast za samo dvije godine

Zanimljivo je da je firma „Prointer“ 2015. godine imala prihode od oko 650.000 KM, da bi već iduće godine prihodovala 5,2 miliona KM. Godinu kasnije, odnosno 2017-u, završila je sa čak 17,4 miliona KM prihoda.

„Prointer“ je prošlu godinu završio pobjedom na više od 60 tendera ukupne vrijednosti oko 21 milion KM, pokazalo je ranije istraživanje CAPITAL-a.

Propala nabavka radara

Nabavka radara za MUP RS, vrijednih 12,5 miliona KM, potresala je javnost 12 mjeseci, sve do marta ove godine kada je Vlada Republike Srpske pod pritiskom obustavila kupovinu radara po principu javno – privatnog partnerstva sa firmama povezanim sa „MMSCODE-om“ i „ProControl-om“ Slavka Bojića.



Republiku Srpsku kamerama i radarima trebalo je da pokriju firme „Inovatraffic holding“ iz Njemačke, „Ekin Teknoloji San. Ve Tic. A.S.“ iz Turske i „WKB Consulting“ iz Banjaluke, o čemu jeCAPITAL pisao.

Vlada je odobrenje za sklapanje javno – privatnog partnerstva dala u martu prošle godine, a studijom ekonomske opravdanosti bilo je predviđeno da stotinu radara godišnje zaradi 21,6 miliona KM na osnovu predviđenih 745.084 kazne. To praktično znači da bi privatne kompanije u idućoj deceniji zaradile ogroman novac, jer se procjenjuje da bi uloženih 12,5 miliona KM mogle da vrate već za nešto više od godinu dana. Svaka naredna godina donosila bi im čistu zaradu.

Odbor Narodne skupštine RS za bezbjednost u decembru 2017. godine je zatražio da se odustane od projekta, te da se ovaj posao finansira sredstvima RS i tako izbjegne podjela dobiti od naplate kazni sa privatnikom.

Nakon mjeseci prepucavanja i lobiranja, Vlada je na kraju obustavila nabavku radara. Zatražila je preispitivanje modela finansiranja ovog projekta.

Izvor: Capital.ba