Semberija nema berača maline
Na oranicama u Semberiji, gdje su se decenijama smjenjivali kukuruz i pšenica, podignuti su zasadi malina čija je berba već počela.
Republika Srpska
Oko 20 poljoprivrednika iz ovog kraja se opredjelilo za ovu proizvodnju voća, i to na njivama gdje druge kulture nisu mogle da uspijevaju. Oni su uspjeli da podignu kvalitetne zasada. Pričaju da je zemlja pogodna i uz sav uloženi trud, primjenjene agrotehničke mjere, savjete stručnjaka, vjeruju da će proizvodnja malina biti uspješna.
Slaviša Milić iz Vršana zasadio je 7,5 hiljada sadnica na 5,5 dunuma. Ove godine očekuje pun rod.
"Prošle godine smo imali prvi rod. Imali smo tonu po dunumu, odnosno ukupno 5,5 tona. To pokazuje da malina može da uspjeva kod nas, zbog čega ove godine očekujem najmanje sedam do osam tona maline", kaže Milić. Dodaje da i ako cijena bude bar malo bolja od prošlogodišnje trud će se isplatiti.
"Ove godine nam je i država obećala premiju od 15 odsto od cijene, pa se nadamo biće to oko 40 pfeninga po kilogramu. Očekujemo da tako investiciju potpuno pokrijemo i da zaradimo", kaže Milić.
Jovo Milić navodi da jedini problem koji imaju je skupa radna snaga. Kaže da skoro pola zarade od malina ode na berače, koje su plaćali marku po kilogramu dok je otkupna cijena malina bila dvije KM.
"Nama u tome jedino što može pomoći je siguran otkup maline, jer ona ne može da čeka. Čim se ubere mora da se isporuči i drži u adekvatnim uslovima. Ovako znamo da imamo kupca i niko ne može da nas ucjenjuje", kaže Jovo.
Iako još nisu prodali prošlogodišnju malinu, organizator proizvodnje, kompanija „Dule“ iz Dragaljevca preuzeće i ovogodišnji rod. Očekuje da će malinu prodati u Zapadnu Evropu.
"Otkupićemo od 100 do 200 tona od malinara iz Semberije i nešto sa Majevice", kaže Miodrag Stevanović, rukovodilac hladnjače. I na području susjednih opština Ugljevika i Lopara sve više je onih koji se opredjeljuju za proizvodnju malina.
Slobodan i Svjetlana Stojanović u Suvom Polju kod Ugljevika zasadili su prošle godine dva dunuma maline i očekuju oko dvije tone roda.
"Moja porodica tradicionalno se bavi voćarstvom. Imamo šljivik na četiri dunuma. Najprije sam želio da na ovoj parceli zasadim lješnik, ali sam se nakon razgovora sa stručnjacima opredjelio za malinu. Imamo i prijatelje u Srbiji koji se time bave već decenijama, pa su nam i njihovi savjeti bili dragocjeni", priča Slobodan.
Kaže da uzgaja organsku malinu, bez upotrebe pesticida i za zaštitu najviše koristi koprivu i kao prihranu, pelin i sodu bikarbonu. Navodi da je potrebno uložiti više od 1.500 KM po dunumu, primjenjivati agrotehniku i imati sisteme za navodnjavanje.
"Teško je naći radnu snagu za branje malina, kao i obezbjediti siguran plasman. Smatramo i da bi u odnosu na uložen trud i cijena trebalo da bude veća jer ima perspektive da ova grana voćarstva uspije u podmajevičkom kraju", kaže Slobodan, koji je magistar ekonomije.
Nedefinisana cijena
Otkupna cijena malina još uvijek nije definisana na tržištu. Očekuje se da bi mogla biti 2,5 KM. S obzirom na to da je malina dobro rodila, povećano je interesovanje mještana za ovu proizvodnju, a uz siguran otkup i veće podsticaje, na ovom području uskoro se mogu očekivati novi zasadi maline.
(Srpska info)
Slaviša Milić iz Vršana zasadio je 7,5 hiljada sadnica na 5,5 dunuma. Ove godine očekuje pun rod.
"Prošle godine smo imali prvi rod. Imali smo tonu po dunumu, odnosno ukupno 5,5 tona. To pokazuje da malina može da uspjeva kod nas, zbog čega ove godine očekujem najmanje sedam do osam tona maline", kaže Milić. Dodaje da i ako cijena bude bar malo bolja od prošlogodišnje trud će se isplatiti.
"Ove godine nam je i država obećala premiju od 15 odsto od cijene, pa se nadamo biće to oko 40 pfeninga po kilogramu. Očekujemo da tako investiciju potpuno pokrijemo i da zaradimo", kaže Milić.
Jovo Milić navodi da jedini problem koji imaju je skupa radna snaga. Kaže da skoro pola zarade od malina ode na berače, koje su plaćali marku po kilogramu dok je otkupna cijena malina bila dvije KM.
"Nama u tome jedino što može pomoći je siguran otkup maline, jer ona ne može da čeka. Čim se ubere mora da se isporuči i drži u adekvatnim uslovima. Ovako znamo da imamo kupca i niko ne može da nas ucjenjuje", kaže Jovo.
Iako još nisu prodali prošlogodišnju malinu, organizator proizvodnje, kompanija „Dule“ iz Dragaljevca preuzeće i ovogodišnji rod. Očekuje da će malinu prodati u Zapadnu Evropu.
"Otkupićemo od 100 do 200 tona od malinara iz Semberije i nešto sa Majevice", kaže Miodrag Stevanović, rukovodilac hladnjače. I na području susjednih opština Ugljevika i Lopara sve više je onih koji se opredjeljuju za proizvodnju malina.
Slobodan i Svjetlana Stojanović u Suvom Polju kod Ugljevika zasadili su prošle godine dva dunuma maline i očekuju oko dvije tone roda.
"Moja porodica tradicionalno se bavi voćarstvom. Imamo šljivik na četiri dunuma. Najprije sam želio da na ovoj parceli zasadim lješnik, ali sam se nakon razgovora sa stručnjacima opredjelio za malinu. Imamo i prijatelje u Srbiji koji se time bave već decenijama, pa su nam i njihovi savjeti bili dragocjeni", priča Slobodan.
Kaže da uzgaja organsku malinu, bez upotrebe pesticida i za zaštitu najviše koristi koprivu i kao prihranu, pelin i sodu bikarbonu. Navodi da je potrebno uložiti više od 1.500 KM po dunumu, primjenjivati agrotehniku i imati sisteme za navodnjavanje.
"Teško je naći radnu snagu za branje malina, kao i obezbjediti siguran plasman. Smatramo i da bi u odnosu na uložen trud i cijena trebalo da bude veća jer ima perspektive da ova grana voćarstva uspije u podmajevičkom kraju", kaže Slobodan, koji je magistar ekonomije.
Nedefinisana cijena
Otkupna cijena malina još uvijek nije definisana na tržištu. Očekuje se da bi mogla biti 2,5 KM. S obzirom na to da je malina dobro rodila, povećano je interesovanje mještana za ovu proizvodnju, a uz siguran otkup i veće podsticaje, na ovom području uskoro se mogu očekivati novi zasadi maline.
(Srpska info)
Povezane vijesti
Težak udes u centru Laktaša, automobili potpuno smrskani
Republika Srpska
1
Samo u kriminalnoj zemlji Nešić dijeli lekcije o patriotizmu!
13
Tekstilni i obućarski sektor u Srpskoj je pred gašenjem
5
USLOVI ZA DIJALOG: SDS spreman na razgovore sa SNSD-om isključivo u institucijama RS i uz dogovor o izboru delegata
9
Dnevnik 2 10.11.2026.
1
Ponovo odgođena izgradnja zgrade IDDEEA u Banjaluci
3
Komentari (29)
Gordana
Ja cu brati malinu im radnika samo treba platiti
Sat otkucava
Jedinstvena prilika za crvene botove da zarade dobru dnevnicu i da kazu porodici da su zaradili nesto vise od crvenog sendvica.
Ljepotan
Samo vi mastajte ona je moja. Steta sto je noge sakrila
prekidac
Ma ko ce to, ne isplati se...
Seki
Ja bih sa ovom na slici,i u rudnik.
Xx
Ja bi sa ovom dzabe brao vidi robe
Direkt
Bolje da ste presli na ljesnik. Malinu u Evropi jedino Srbija masovno radi zbog jeftine radne snage koja uz to postaje sve skuplja tako da malinarstvo nema perspektivu.
Minja
A prsate beracice beaco moja.
Pa
Idite na trg I dizite ruke
Kija Slobic
Bolje Botovati za neke i vlast, nego brati Malibu za male pare i cast.
car
Pa gde je omladina, a ja otišli preko granice, vrati će se samo još jedni izbori jer ovi izbori sada su istorijski i presudni, kao ovi svo do sada.
Me
Ova na sliki je vrlo lijepa,. Mmm
Manjaca
Samo dobro platire javice se oni ,a jel vi mozda mislite za 40 km.da nadjete radnika i jos sa njegovom hranom i da radi 12 sati ,e od toga nema nista.
kuku nama sa nama
Ako budu od rijeci onda bi srbijanski malinari mogli ostati bez radnika..tamo 15 do 17 evra dnevnica,a traze minimum 50 kg da bi tu dnevnicu opravdali.Valjda je ovo marka po kg sa hranom i smjestajem,ako nije onda nista.A ako su sve kao ova sa fotke...smjestaj uz nju moze i pod vedrim nebom...lijepa i vrijedna zaista..barem na slici
kole
Posla ima i na zapadu se ne bira posao,ali je zato bolje mlatiti po kompjuteru i pljuvati po drzavi.Sve neradnici i provokatori.
Glas naroda
Na trg krajine tamo ljudi traze posao!!!
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.