Šta radimo kada nemamo novca?

Kada im keš “oglavu” zatreba, skoro polovina građana BiH za pomoć će se obratiti nekom iz porodice, dok će desetak odsto pare tražiti od poslodavca, što je daleko više od procenta onih koji će posegnuti za kreditom u nekoj banci ili mikrokreditnoj organizaciji.

Ovo su potvrdila istraživanja stranih agencija, koja su došla do rezultata da će, kad im hitno zatreba gotovina, čak 49 odsto građana BiH na vrata zakucati nekom rođaku, da bi izbjegli da “obijaju” druge pragove, prije svega one “bankarske”.

Zanimljivo je, međutim, da će se kudikamo prije za novčanu pomoć obratiti i svom poslodavcu, nego što će “prelomiti” da se u bankama kreditno zaduže, pa čak i po prilično povoljnim kamatnim stopama.

Istraživanje su pokazala i da čak 73,1 odsto stanovništva u BiH redovno posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM.

Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da prosječna plata iznosi 840 maraka, a da za manje od 700 KM – koliko iznosi trošak za prehranu, radi više od polovine radne snage.

U udruženjima potrošača potvrđuju da se građani sve više zadužuju, i to na sve strane – kako kod banaka, tako i kod rođaka, komšija, prijatelja, kumova.

– Najmanje polovina stanovništva nije u mogućnosti da redovno servisira tekuću potrošnju. Zbog toga su prisiljeni da se zadužuju, pa da kad prime plate ili penzije, vraćaju dug, i tako ukrug. Oni kojima treba više para uglavnom moraju da dižu kredite, jer su rijetki prijatelji koji mogu da im pomognu. Ljudi kojima treba manje para, uglavnom za neki neplaniran trošak, mogu da se snađu kod rođaka i ostalih bliskih osoba – kažu u ovim udruženjima.

Objašnjavaju da je prvi krug zaduživanja onaj za tekuću potrošnju, s obzirom na neumoljivu statistiku da je za mjesečne troškove života potrebno više od dvije prosječne plate. Drugi krug zaduživanja je za planirane troškove, kao što su zimnica, ogrev, opremanje djece u školu, registracija automobila, pa i godišnji odmor, dok treći krug zaduživanja predstavljaju nepredviđeni troškovi, poput iznenadne posjete ljekaru, hitne popravke u domaćinstvu, smrtnog slučaja, odlaska na svadbu ili neko drugo slavlje.

(Srpskainfo)