"Đinđićeva greška - 6. oktobar"

To je ocijenjeno na predstavljanju knjige "Đinđić" objavljene povodom 15. godišnjice ubistva bivšeg premijera Srbije.

Predsjednik Nove stranke i jedan od 15 autora tekstova u knjizi, Zoran Živković, ocijenio je da je Đinđić bio "najveći reformator u modernoj srpskoj istoriji, mada neuspješan".

"On nema zamjenu, niti nasljednika, nedostaje već 15 godina. Moj najveći lični uspjeh je to što sam dva puta bio njegov zamjenik. Za njega je bio karakterističan filozofski, ali i praktičan način rada, energija da se nešto mijenja. Bio je spreman da mijenja i sebe i da, mada teško, prizna i svoje greške, a imao ih je", kazao je Živković na promociji u Beogradu.

Prema njegovim rečima, najveća Đinđićeva greška bio je "nedostatak 6. oktobra".



"Griješio je kada je od Radovana Karadžića htio da napravi diplomatu, ili kada su u Skupštini Srbije oduzeti mandati Demokratskoj stranci Srbije. Ali njegova najveća greška je nedostatak 6. oktobra, to što nas je 'kilavi trut' - kako je govorio za Vojislava Koštunicu, uvjerio da nije vrijeme za potpuni diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića. Da smo to uradili, siguran sam da bi Zoran danas bio živ a da bi Srbiji bilo bolje", ocijenio je lider Nove stranke.

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika "NIN", Vesna Mališić ocijenila je da Srbija nije razumjela šta je Zoran Đinđić radio kao premijer i da je on bio "stranac" za nju.

"Za mene kao novinara, Zoran je bio izuzetna figura. Bio je čovjek dijaloga, nikada nije tražio autorizaciju teksta, bilo mu je važno da njegove ideje žive. On i Vesna Pešić edukovali su novinare kada je talas nacionalizma postao dominantan početkom devedesetih godina prošlog vijeka", rekla je Vesna Mališić.



Govoreći o Zoranu Đinđiću, sociolog Vesna Pešić je ocijenila da je on kao predsjednik Demokratske stranke i premijer Srbije, bio "izuzetna ličnost".

"Iako je bio premijer, smatrao je da njegov zadatak nije da vlada. U svom ekspozeu je rekao da je dobio mandat ne da vlada, već da mijenja. Danas smo na najudaljenijoj tački od onoga što je Đinđić htio", rekla je Vesna Pešić.

Prema riječima potpredsjednika Demokratske stranke Branislava Lečića, Đinđić je projektovao nov mentalitet i duh svakog građanina Srbije.

"On je provocirao svakog da misli i radi, bio je filozof na vlasti što rijetko koji narod ima", naveo je Lečić.

Bivši glavni urednik "Novosti" Manojlo Vukotić je rekao da je cilj knjige "Đinđić" da probudi sjećanje na premijera ubijenog 12. marta 2003. godine.

"Ovih šest slova u njegovom prezimenu nosi mnoga značenja, poput reforme, vizije, budućnosti, pameti. U knjizi je 15 prvaka u svojim oblastima dalo odgovor na pitanje kakva je bila Đinđićeva vizija Srbije. To nisu hvalospevi, već rendgenski snimci njegovog rada i vremena", kazao je Vukotić.

Dodao je da Đinđić "nije bio svetac", već da je svojom specifičnom pojavom "razbio tmurnu scenu Srbije".

Pored tekstova učesnika konferencije, u knjizi je objavljeno i kako su Đinđićevu viziju Srbije razumjeli akademici Ljubomir Simović i Dušan Kovačević, istoričarka Latinka Perović, književnica Vida Ognjenović, pisac Dragan Velikić, režiser Goran Marković, bivša ministarka u Vladi Zorana Đinđića Gordana Matković, advokat Boža Prelević, predsednik sindikata "Nezavisnost" Zoran Stojiljković.

(Beta)