Pelješki most blizu arbitraže
Ukoliko se ne postigne dogovor između BiH i Hrvatske u vezi s gradnjom pelješkom mostu, njegovu sudbinu odrediće međunarodna arbitraža. Ovo smatra većina poslanika Predstavničkog doma BiH, koji ističu da je to zadnji korak, ali neizbježan ukoliko ne padne dogovor između dvije zemlje.
Bosna i Hercegovina
Momčilo Novaković, predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma BiH i poslanik NDP-a, kaže za "Nezavisne" da je arbitraža posljednje rješenje, ali da će se u nju ući ako ne bude dogovora.
"Ključan je dogovor dvije zemlje, koji podrazumijeva i rješavanje pitanja granica, a time i izgradnje mosta. Najbolje bi bilo da ovaj problem rješavaju Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara, i Andrej Plenković, premijer Hrvatske", kaže Novaković.
Za razliku od Novakovića, Damir Bećirović, šef Kluba DF-a, kategoričan je da je jedini put arbitraža. Senad Šepić, poslanik Nezavisnog bloka, smatra da je arbitražni postupak posljednji korak, te da tom potezu moraju prethoditi razgovori na najvišem nivou BiH i Hrvatske.
SNSD-ov poslanik Lazar Prodanović mišljenja je da BiH ne treba zaoštravanje krize sa susjedima, te da je potrebno sjesti, razgovarati i rješiti pitanje granica sa svim susjedima.
"Nadam se da neće doći do arbitražnog spora. Treba prepustiti Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH da se bave ovim pitanjem", kazao je Prodanović.
Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, smatra da je arbitraža zadnja opcija.
"Mi ne želimo Hrvatskoj oduzimati pravo da gradi na svojoj teritoriji, ali BiH se mora omogućiti neometan pristup otvorenom moru. Hrvatska nudi slobodan pristup kroz svoju teritoriju, a to nije isto", kazao je Džaferović.
Očekuje da se utvrdi granica između BiH i Hrvatske, posebno ona na moru, te smatra da je sporazum Izetbegović - Tuđman iz 1999. godine privatljiv za BiH i da na najbolji način određuje granice na moru, te da Hrvatski sabor treba napokon da ga ratifikuje.
S druge strane, Bećirović tvrdi da nema ništa od ratifikovanja tog sporazuma, te da je zadnji voz za to prošao 2002. godine, kada je Hrvatski sabor odbio to ratifikovati, a ni BiH nikada to nije učinila.
Poslanici SBB-a su u petak uputili zaključak Parlamentarnoj skupštini BiH da se razmotri inicijativa da BiH traži od Hrvatske da se ispoštuje i ratifikuje pomenuti sporazum.
Poslanik te stranke Mirsad Isaković tvrdi da bi njegova realizacija riješila sve probleme u vezi s izgradnjom mosta i da bi BiH omogućila neometan pristup otvorenom moru. Bura u vezi s izgradnjom mosta podigla se i zbog različitih pisama koje zvaničnici iz BiH upućuju Hrvatskoj i Evropskoj komisiji o tome.
Tako je Hrvatskoj prvo pisao Adil Osmanović (SDA), ministar civilnih poslova BiH, da bi odmah nakon toga na istu adresu pismo uputio i Josip Grubeša (HDZ BiH), ministar pravde BiH.
Osmanović je u pismu istakao da je protiv, dok je Grubeša naveo da nema ništa protiv gradnje mosta. Iza njih uslijedila su nova pisma, i to Šefika Džaferovića i Safeta Softića (obojica iz SDA), zamjenika predsjedavajućeg oba doma parlamenta BiH.
Oni su pismo uputili u Brisel tačnije Evropskoj komisiji, u kojem navode da se protive gradnji mosta i da očekuju da BiH i Hrvatska rješe pitanje granice na moru.
Na sjednici parlamenta u četvrtak 24 poslanika su potpisala deklaraciju kojom traže od Hrvatske da obustavi gradnju pelješkog mosta.
U deklaraciji se pozivaju nadležni organi Hrvatske, odnosno EU, da bez odgađanja obustave sve radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava BiH i da se hitno uključe u razgovore s BiH radi postizanja bilateralnih rješenja u pogledu razgraničenja na moru.
Evropska komisija je nedavno odobrila Hrvatskoj 357 miliona evra za gradnju mosta, a vrijednost cijelog projekta iznosi 426 miliona.
Pelješki most, koji će povezati najjužniji dio zemlje s ostatkom države, prema dokumentaciji dug je 2.404 metra, a navodno Hrvatska je spremna i nedavno je ponudila da širina plovnog puta bude 200 metara.
Pravo na pristup otvorenom moru Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, izrazio je očekivanje da će institucije EU u što skorijem roku pristupiti medijaciji između BiH i Hrvatske, kako bi se pitanje pelješkog mosta riješilo dogovorom, u interesu obje zemlje, ali i same EU.
On je Larsa Gunara Vigemarka, šefa Delegacije EU u BiH, informisao da cilj BiH nije da spriječi Hrvatsku da izgradnjom pelješkog mosta spoji svoje teritorije, nego da ostvari pravo na pristup otvorenom moru.
Izvor: Nezavisne novine
"Ključan je dogovor dvije zemlje, koji podrazumijeva i rješavanje pitanja granica, a time i izgradnje mosta. Najbolje bi bilo da ovaj problem rješavaju Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara, i Andrej Plenković, premijer Hrvatske", kaže Novaković.
Za razliku od Novakovića, Damir Bećirović, šef Kluba DF-a, kategoričan je da je jedini put arbitraža. Senad Šepić, poslanik Nezavisnog bloka, smatra da je arbitražni postupak posljednji korak, te da tom potezu moraju prethoditi razgovori na najvišem nivou BiH i Hrvatske.
SNSD-ov poslanik Lazar Prodanović mišljenja je da BiH ne treba zaoštravanje krize sa susjedima, te da je potrebno sjesti, razgovarati i rješiti pitanje granica sa svim susjedima.
"Nadam se da neće doći do arbitražnog spora. Treba prepustiti Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH da se bave ovim pitanjem", kazao je Prodanović.
Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, smatra da je arbitraža zadnja opcija.
"Mi ne želimo Hrvatskoj oduzimati pravo da gradi na svojoj teritoriji, ali BiH se mora omogućiti neometan pristup otvorenom moru. Hrvatska nudi slobodan pristup kroz svoju teritoriju, a to nije isto", kazao je Džaferović.
Očekuje da se utvrdi granica između BiH i Hrvatske, posebno ona na moru, te smatra da je sporazum Izetbegović - Tuđman iz 1999. godine privatljiv za BiH i da na najbolji način određuje granice na moru, te da Hrvatski sabor treba napokon da ga ratifikuje.
S druge strane, Bećirović tvrdi da nema ništa od ratifikovanja tog sporazuma, te da je zadnji voz za to prošao 2002. godine, kada je Hrvatski sabor odbio to ratifikovati, a ni BiH nikada to nije učinila.
Poslanici SBB-a su u petak uputili zaključak Parlamentarnoj skupštini BiH da se razmotri inicijativa da BiH traži od Hrvatske da se ispoštuje i ratifikuje pomenuti sporazum.
Poslanik te stranke Mirsad Isaković tvrdi da bi njegova realizacija riješila sve probleme u vezi s izgradnjom mosta i da bi BiH omogućila neometan pristup otvorenom moru. Bura u vezi s izgradnjom mosta podigla se i zbog različitih pisama koje zvaničnici iz BiH upućuju Hrvatskoj i Evropskoj komisiji o tome.
Tako je Hrvatskoj prvo pisao Adil Osmanović (SDA), ministar civilnih poslova BiH, da bi odmah nakon toga na istu adresu pismo uputio i Josip Grubeša (HDZ BiH), ministar pravde BiH.
Osmanović je u pismu istakao da je protiv, dok je Grubeša naveo da nema ništa protiv gradnje mosta. Iza njih uslijedila su nova pisma, i to Šefika Džaferovića i Safeta Softića (obojica iz SDA), zamjenika predsjedavajućeg oba doma parlamenta BiH.
Oni su pismo uputili u Brisel tačnije Evropskoj komisiji, u kojem navode da se protive gradnji mosta i da očekuju da BiH i Hrvatska rješe pitanje granice na moru.
Na sjednici parlamenta u četvrtak 24 poslanika su potpisala deklaraciju kojom traže od Hrvatske da obustavi gradnju pelješkog mosta.
U deklaraciji se pozivaju nadležni organi Hrvatske, odnosno EU, da bez odgađanja obustave sve radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava BiH i da se hitno uključe u razgovore s BiH radi postizanja bilateralnih rješenja u pogledu razgraničenja na moru.
Evropska komisija je nedavno odobrila Hrvatskoj 357 miliona evra za gradnju mosta, a vrijednost cijelog projekta iznosi 426 miliona.
Pelješki most, koji će povezati najjužniji dio zemlje s ostatkom države, prema dokumentaciji dug je 2.404 metra, a navodno Hrvatska je spremna i nedavno je ponudila da širina plovnog puta bude 200 metara.
Pravo na pristup otvorenom moru Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, izrazio je očekivanje da će institucije EU u što skorijem roku pristupiti medijaciji između BiH i Hrvatske, kako bi se pitanje pelješkog mosta riješilo dogovorom, u interesu obje zemlje, ali i same EU.
On je Larsa Gunara Vigemarka, šefa Delegacije EU u BiH, informisao da cilj BiH nije da spriječi Hrvatsku da izgradnjom pelješkog mosta spoji svoje teritorije, nego da ostvari pravo na pristup otvorenom moru.
Izvor: Nezavisne novine
Povezane vijesti
Nekadašnja mis BiH mogla bi da uđe u Parlament BiH
Bosna i Hercegovina
0
Komentari (51)
Caki
Problem za Bosnu,ovdje, je sto ona po ovome pitanju nikada ne moze izaci sa jedinstvenim i usaglasenim stavom,da kazemo to kaze Bosna.I kako se moze govoriti o arbitrazi?Isti slucaj kao i sa Revizijom. BiH Hrvati nece nikada dati glas.Srbi su otprilike nezainteresovania ,a meni je dobro i sa mostom i bez mosta.
Realno
BiH ima pristup medjunarodnim vodama i to joj niko ne zabranjuje. Ako most ispunjava standarde odnosno ako nije smetnja normalnom odvijanju pomorskog saobracaja izmedju BiH i medjunarodnih voda, onda ne vidim sta je sporno osim ako SDA ponovo ne pokusava da radikalizuje stanje u BiH, jer samo u tim uslovima mogu da funkcionisu. Da bi se pokrenula revizija potrebna je saglasnost Predsjednistva BiH, gdje hrvatski clan (mozda i srbski) moze to pitanje uvek blokirati. To sto Bakir zivi u 1992. i misli da moze mimo institucija da djeluje, najbolje se vidi kako je prosao sa propalim pokusajem revizije tuzbe protiv Srbije. Bolje im je da sjednu sa ljudima i dogovore se, jer bi ovi hrvati dole u Neumu mogli jos da im zabrane i tabane u moru da pokvase.
Ime
Srbi su izgubili sve izlaze prema moru. I sad im je vokri sto se BiH bori za svoje pravo? Komisija da Bog da ti crkla krava . P.S. Brini te se vi kako da RS dočeka zoru . Sljedeći mjesec još 50 mil zaduženja ako se neko smiluje.
Špekulacija
Da niste razvalili Jugoslaviju ne bi vam trebao taj most.Samo tu ste štetovali milijarde a o ukupnu štetu je nemoguće sagledati.
Pun mjesec
BiH je protiv tog mosta. Tu se nema šta arbitrirati.
Duro
Sve bliže arbitraži? Malo morgen,za arbitražu treba pristanak obije strane npr. Slovenija i Hrvatska, Slovenija željela po svaku cijenu izbjeći primjenu Suda a Hrvatska pristala da bi što prije ušla u EU. U ovom slučaju RH je svejedno ili Sud ili arbitraža i neće pristati na arbitražu s ovakvim ponašanjem SDA nego nek BiH bolje rečeno SDA tuži i traži svoja nazovi prava pred Sudom u Hamburgu a tu ima šanse kao i Slovenija koja je bila svjesna da na Sudu gubi. Prolaz do otvorenog mora je pravo ali ne na štetu druge strane tj. prolaz kroz vode RH do mora a ne zajebavanje tip mi želimo ovo ili ono jer ćemo gradirti veći nosač aviona od cijelog svemira...
patriot
STO NE GRADE KOPNENIM PUTEM PREKO BiH - BLIZE JE LAKSE - JEFTINIJE ; SVEJEDNO CE MO I MI (BiH)"brzo"U EU - NECE BITI GRANICE ?
Fed
Nije mi samo jasno kakve koristi imas od Rusije osim sto nas izrabljuju cifra 600 miliona km samo rafinerija
Crni Gruja
Ostaviti dovoljan prolaz ispod mosta da Ruska flota može uploviti u Neum.
RS
Ovde su u pravu bosnjacki političari i Srbi moraju da ih podrže. Radi se o budućnosti i nesmije se gledati kratkoročno . Dodik i njegova kvazipatrotska svita gledaju samo da kratkoročno zadrze vlast,a šta će biti sa generacijama posle bas ih briga.Bosna i Hercegovina je i moja država i ne može se to ignorisati ma koliko volio Republiku Srpsku.Bitka za interese BiH mora biti bitka svih koji u njoj žive.
Dragutin
Bošnjaci samo gube vreme oko tog mosta,ta FBiH će se raspasti i bošnjaci će ostati izolovani u srednjoj Bosni,sve ide po Tuđmanovom planu i programu, dobiće tu srednju Bosnu i ništa više od toga!!! Hrvati,BiH-i nikad neće dati izlaz na more ni za narednih 100 godina...Mogu da vode proces pred međunarodnom arbitražom kolko hoće od toga nema ništa...U gradu Neumu nema nijednog bošnjačkog policajca niti se tamo vijori zastava sa ljiljanima,prema tome ni taj deo mora u FBiH nije bošnjački nego hrvatski!Hrvati su samo iskoristili bošnjake u ratu protiv Srba da bi se bolje odbranili i da ne bi oni ginuli,već su gurnuli naivne bošnjake,sada kada je posao završen u korist hrvatske,bošnjaci im više ne trebaju,jer su hrvati tj.njihov presednik Tuđman za njih već davno predvideli i rezervisali srednju Bosnu!!!Hrvati su u svim ratovima počevši od 1941-1945 i od 1991-1995 uspešno koristili bošnjake u ratu protiv Srba,tj.Hrvatima bošnjaci dođu u svim ratovima kao TOALET papir...
BB
Samo treba uzeti u obzir, da nosac aviona Oruzanih snaga BiH, moze neometano da prodje ispod mosta.
Turboskara
Kao I po obicaju sve ce to stranci resiti I bice kako oni kazu.Ovi nasi politicari bez stranaca I vidokog predstavnika rade sta I kako hoce zato su se I borili da odu.Daleko smo mi od demokratije dogovora rjesenja.Mi znamo samo dobro ukrasti.Zato ce I ovo jao I sve drugo rjesiti stranci jet mi smo borongeni u vreme demokratije.Jos uvjek sindrom provociranja I vredjanja drugi nacionalizma.Tako da ce ovo oko mosta mora rjesiti stranci direktno ili indirektno.Nismo mi za to sposobni
Bijeljina
Ja sam Srbin i smatram da se mora štititi interes Bosne i Hercegovine. Ipak je to naša kuća. Ne može nam dobro biti u kući ako je ne čuvamo!
Dijagnoza
Oni su navikli na naklonost međunarodne zajednice ali protiv Hrvatske je neće imati.
dobar jutar
Nije most sporan, sporno je to što Endehazija namjerno opstruiše pravo BiH pristup otvorenom moru i međunarodnim vodama, to joj po svim svjetskim standardima pripada i od toga se nikada neće odustati. Hrvatska mora konačno ratificirati granicu na moru, most je dobar povod da to uradi.
sile
Opet smo žrtve bošnjačkih kompleksa.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.