Suša uzela danak i u Srpcu

Zbog tropskih vrućina i  visokih temperatura, u srbačkoj opštini presušile su gotovo sve riječice i potoci, pa i Brzaja i Matura u Bajincima i Bardači, a na „izdisaju“ je i Ljevčanica, koja se ulijeva u Vrbas. Od 1. avgusta, prema riječima ribočuvara SRD „Bistro“ Srbac Dragiše Trebovca, Brzaja je ostala bez kapi vode, a uništen je i sav riblji fond. Šteta je ogromna, konstatovano je i na sjednici Upravnog odbora srbačkih ribolovaca. Zbog enormno niskog vodostaja rijeka Vrbas i Sava,  velike količine ribe uništavaju i kormorani.



„Nalazimo se na Brzaji i ovdje gdje stojim u normalnim hidrološkim uslovima vodostaj ove riječice bio bi viši od jednog metra. Sada su ostale pukotine, a nestala su i brojna vrela u ovoj riječici, bivšem  ponosu  naših ribolovaca“, kaže ribočuvar Trebovac. On dodaje da je isti slučaj i sa riječicama Matura i Ljevčanica.  Bez vode za napajanje ostala je stoka na bajinačkom ispašistu Utvaj, pa su vlasnici krava, konja i ovaca prinudjeni da vodu nose od kuće i napajaju žedne životinje.



„Na ovaj način napajam ovce na Utvaju, što mi predstavlja veliki  napor na ovoj vrelini,  jer moram odnijeti  svakodnevno više stotina litara vode“, kaže poljoprivrednik Stevo Dumonić iz Bajinaca. On dodaje da će biti problem obezbjediti i stočnu hranu  za zimu jer je i trava podbacila i izgorjela od vrućine. O rodu kukuruza  ne govori, dijeli sudbinu ostalih ratara, ne samo u ovom selu, već u cijelom Lijevče polju.

„Pukotine u kukuruzištu su tolike da može čizma ući, a umjesto  velikih hibridnih klipova na stabljikama su  „paljeci“, najčešće bez  zrna“,  žali se zabrinuti Stevo.



Radnici  „Voda Republike Srpske“  koriste nedostatak vode za  rekonstrukciju i čišćenje  sistema  kanalske mreže kod Crpne stanice Brzaja i savskog odbranbenog nasipa.

Za poljoprivrednike u srbačko-nožičkoj ravnici i ovom dijelu Lijevča polja  suša  predstavlja pravu  elementarnu nesreću, jer će se štete teško moći prevazići, a moglo bi, naćalost,  dovesti u pitanje i obavljanje jesenje sjetve.  Presušivanje vodotoka  izaziva i ekološku katastrofu, jer je uništena flora i fauna, a njihovo obnavljanje potrajaće duže vrijeme. I ribolovci i poljoprivrednici očekuju pomoć od nadležnih lokalnih i republičkih organa.

(BN/S.K.)