Da li da slavimo Dan siromašnih?

Socijalni jaz između bogatih i siromašnih se povećava iz godine u godinu. Ekonomisti upozoravaju da postojeći sistem socijalne zaštite nije dobar i ako se nastavi ovakav trend, socijalno raslojavanje će biti još veće.

Dok siromašna i srednja klasa, ili ono što je od nje ostalo, razmišlja kako zadovoljiti osnovne životne potrebe, uzak sloj bogatih bira hoće li kupiti Mercedes i Maserati.

S obirom da se isti porez plaća i za luksuzne automobile i za osnovne životne namirnice, ekonomisti poručuju da bi poreska stopa u ovom slučaju trebala da bude veća jer se nabavka luksuznih automobila i lijekova po istoj poreskoj stopi, ne može opravdati.

„Samo jedna poreska stopa i ta stopa je univerzalna i za one koji imaju najviše pa mogu da kupe auto od 300 000 maraka i za one kojima od penzije ne može doći dovoljno novaca ni za lijekove“, kaže za BN televiziju ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

S obzirom da je prosječna penzija u Republici Srpskoj 342 marke, a najniža iznosi tek 174 marke, potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu, koja je u junu ove godine koštala 1 860 maraka, za penzionere Srpske je nezamisliva. Oni kupuju samo osnovnu hranu, lijekove i plaćaju komunalije.

Luksuzom se čak smatra ako se napravi obilniji ručak za praznike. Penzioneri kažu da se samo od penzije ne može živjeti i da bez pomoći porodice ne bi preživjeli.

Javna kuhinja udruženja „Mozaik Prijateljstva“ u Banjaluci svakodnevno dijeli „Obrok ljubavi“ za 560 svojih korisnika. Hranu kažu nabavljaju od restorana i marketa koji višak namirnica dostave u javnu kuhinju.

Iz ovog udruženja poručuju da bi se broj siromašnih smanjio ako bi država kroz finansijske podsticaje pomogla onima koji nemaju primanja niti porodicu koja bi im pomogla.

„Nama nije cilj da mi prosimo od drugih ljudi, nego je cilj da jednog dana stvorimo socijalno preduzeće. U inostranstvu više niko ne poznaje taj vid pomaganja, već se gleda da što više radno sposobnih ljudi radi, ali da ta vrsta socijalnog preduzeća bude pod zakonom.“, rekao je predsjednik UG „Mozaik prijateljstva“ Miroslav Subašić.

Svjetska banka u kategoriju siromašnih svrstava i zaposlene koji ne mogu osigurati osnovne uslove za život jer se većina prihoda troši za račune za struju, vodu i hranu. Nasuprot njih, u BiH živi oko 100 multimilionera, čije bogatstvo premašuje 30 miliona dolara, a slijedi ih još 600 građana koji na štednim knjižicama imaju više od milion maraka.

(BN televizija)