BiH odbila Hrvatsku

Tromjesečni rok za mirno rješavanje ove situacije ističe, a BiH se nalazi pred još jednom tužbom. Međutim, pravobranilac BiH Mlađen Mandić kaže da Hrvatska ne može da dobije ovaj spor, jer ne postoji nijedan osnov za arbitražu.

„Vjerovatno će Hrvatska poslije ta tri mjeseca tužiti BiH. U „Gacko“ je ulagano 1983. godine, kada se gradila Termoelektrana. Prije rata je postojao Fond za nerazvijene i Kosovo, Crna Gora i BiH su spadali u tu kategoriju. Sad su se odjednom i u Hrvatskoj sjetili da traže 100 miliona. Mirnim putem 100 miliona? Kao pravobranilac to neću prihvatiti i ići ćemo na arbittražu na Međunarodni sud za zaštitu ulaganja u Vašingrton“, kazao je Mandić danas za CAPITAL.

Kako je istakao, riječ je o potpuno istoj situaciji kao kada je Slovenija tužila Rudnik i Termoelektranu „Ugljevik“, jer su i Slovenci ulagali na potpuno isti način.

„Očekivanja i Hrvatske i Slovenije nisu realna. Advokatska kuća koja zastupa Sloveniju, zastupa sada i Hrvatsku. Oni pokušavaju da ulove u mutnom. Problem je to što ovo mnogo košta BiH. Troškove za sudije samo u slučaju „Ugljevik“ plaćamo 150.000 dolara, a to je predujam. Biće još toliko. A nemaju nikakvu šansu“, istakao je Mandić.

Na pitanje s kojim ciljem to rade susjedne zemlje, s obzirom da nemaju šansu, pravobranilac BiH ističe da samo žele da iscrpljuju BiH.

„Vjerovatno im je to i krajnji cilj, jer zaista nema osnova za arbitražu. Nakon rata, svi su se digli da tuže BiH. To još nisu učinile Srbija, Crna Gora i Makedonija“, zaključio je.

I direktor RiTE „Gacko“ Milinko Milidrag smatra da je prijedlog poravnanja krajnje nerealan, ali dokumentaciju koja je stigla iz HEP-a još nije vidio.

„Još je to pitanje na nivou bh. institucija. Svejedno, nije realno da očekuju pet gigavat časova. Vidjećemo šta će biti, ali zaista ne vjerujem da može ishod može biti negativan za nas“, zaključio je Milidrag.

Inače, HEP godinama traži način da joj se isplate prijeratna ulaganja u „Gacko“,koja su procijenjena na 400 miliona nekadašnjih njemačkih maraka. Pozivala se na samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji iz 1986. godine, prema kojem je imala trećinu vlasništva u RiTE „Gacko“.

S druge strane, Hidroelektrana Dubrovnik je napravljena kao dio ssistema tri hidroelektrane, uz HE Trebinje 1 i HE Trebinje na Trebišnjici u BiH. HE Dubrovnik se danas nalazi na području Hrvatske, ali akumulacioni potencijali su u jezeru Bileća i dio infrastrukture nalazi se na teritoriji Republike Srpske.

(Capital)