Saslušajte Milorada Dodika

Ročište je i ovog puta bilo zatvoreno za javnost zbog, kako je rečeno, živih predmeta o čijim okolnostima su ispitani svjedoci. Salihović je prigovorio na ovu odluku, ističući da nema šta da se krije i da je sve objavljeno već ranije.

On smatra da ovaj postupak treba da bude okončan, jer tužilac nije mogao da dokaže nijednu tačku optužnice.

Salihović, također, smatra da disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH treba da sasluša i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, za šta su on i njegov branilac ranije uputili zahtjev.

"Ja bih gospodina Dodika pitao da li je ikada u životu mene vidio i da li je sa mnom razgovarao, a odgovor je jednostavan, pošto me nikada nije vidio", rekao je Salihović.

Njegov branilac Rifat Konjić rekao je da na današnjem saslušanju svjedoka odbrane ništa nije bilo tajno.

"Kolega Barašin danas nije svjedočio ni o jednom `živom predmetu`. Svjedočio je o tome šta i kako se radilo kada je on bio glavni tužilac, kako prije njega, kako u vrijeme Salihovića i kako se radi sada", dodao je Konjić u izjavi novinarima nakon ročišta.

Konjić je naveo da je tužilac Dubravko Čampara veoma korektno svjedočio o predmetu na kojem je radio, a riječ je o Bobar banci.

"Poslije svjedočenja ova dva svjedoka, posebno Barašina, mislimo da su se stekli svi uslovi da komisija koja predsjedava odbije sve tačke tužbe koje su podnesene protiv Gorana Salihovića", rekao je Konjić.

Današnjem ročištu nisu pristupili direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Mirsad Vilić i direktor OBA Osman Mehmedbašić, koji su obavijestili disciplinsku komisiju da ne mogu doći.

U ponedjeljak, 29. maja, na narednom ročištu, biće saslušani tužioci Maja Ilić-Stupar i Ćazim Hasanspahić, novinar Mato Đaković i stručni savjetnik u Tužilaštvu BiH Mirza Jamaković.

Kancelarija disciplinskog tužioca tereti Salihovića da je propustio da traži svoje izuzeće u predmetima kada je postojao sukob interesa, da se upustio u neprimjerene kontakte sa sudijom ili strankama u postupku, da je omogućio vršenje dužnosti tužioca licima koja za to nisu zakonom ovlašćena, te da se miješao u postupanje sudije ili tužioca.

Među Salihovićevim prekršajima je namjerno davanje lažne ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, unapređenjem i napredovanjem u službi ili bilo kojim drugim oblastima koje su u nadležnosti VSTS-a, te da je svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva BiH.

(Srna)