''Veći uticaj SAD-a na Balkanu''

U autorskom tekstu za list ''Vašington Post'', Mekejn je naglasio da je Vašington odsutan u ovoj regiji koja je blizu tačke ključanja.

- Ovaj mjesec proveo sam putujući kroz sedam zemalja jugoistočne Evrope i tom prilikom sam se zaustavio i u Sarajevu. Stao sam na stope na Latinskoj ćupriji, na uglu ulice koji je promijenio svijet, gdje je atentator ubio prestolonasljednika Franca Ferdinanda, što je bio okidač za krug nasilja i rata koji je obilježio prvu polovinu 20. vijeka i Jugoistočnu Evropu ponovo u posljednjoj deceniji tog vijeka.

Bio je to snažan podsjetnik na staru poslovicu da se istorija ne ponavlja sama od sebe, ona se vraća.

Jugoistok Evrope na raskršću istorije

Jugoistočna Evropa, regija koja sjedi na raskršću istorije, ponovo se suočava sa rastućim izazovima, a SAD treba obratiti na to veću pažnju.

Ekonomski rast širom većeg dijela regije je nedovoljan da bi mladi ljudi vidjeli tu šansu da žive i ispune svoje ciljeve. Učmala preduzeća u državnom vlasništvu, zastarjeli zakoni i široko rasprostranjena korupcija često stoje na putu ostvarivanja neiskorištenog privrednog potencijala ove regije.

Izbjeglička kriza nametnula je teške terete narodima u ovom dijelu Evrope i povećala probleme. Političke tenzije rastu.

Makedonija je usred političke krize. Albanske opozicione stranke bojkotuju parlament od februara.

Budućnost jedinstvene Bosne i Hercegovine ostaje neizvjesna. Nedavne provokacije su pogoršale postojeće napetosti između Kosova i Srbije i ugrozile napredak prema normalizaciji odnosa između dvije zemlje.

Tužno nasljeđe etničkih i religijskih sukoba, visok postotak nezaposlenosti i drugi faktori čine Jugoistočnu Evropu posebno ranjivom po pitanju terorističkih prijetnji.

Posljednjih godina, stotine boraca iz ove regije otišle su se boriti na strani tzv. Islamske države u Iraku i Siriji. Samo prošle godine 19 osumnjičenih je uhapšeno na Kosovu zbog planiranja napada tokom fudbalskog meča između Izraela i Albanije.

I dok se tzv. Islamska država suočava sa sigurnim porazima u Mosulu i Raki, teroristi već napuštaju ta područja i spremaju se napasti ciljeve na Zapadu, što potencijalno uključuje i neke ciljeve u Jugoistočnoj Evropi.

Najgore od svega - maligni uticaj Rusije na region

Od svega toga, možda i najviše zabrinjava intenziviranje ruskih napora da na svoj maligni način utiče na regiju i spriječi zemlje jugoistočne Evrope da same odaberu svoju budućnost.

Najdramatičniji primjer takvog ponašanja Rusije je podrška pokušaju državnog udara u Crnoj Gori prošlog oktobra. Kako bi spriječili put Crne Gore u NATO, ruski obavještajci su isplanirali zbaciti vladu i ubiti premijera te zemlje na dan izbora.

Vjerujem da, kad se do kraja razumije napad na Crnu Goru, to će pokazati da Vladimir Putin sprema učiniti sve što je potrebno kako bi ostvario svoju ambiciju obnavljanja Ruskog Carstva.

Kad vidimo ove sve izazove, ne treba čuditi to što sam prilikom posjete svakoj od tih zemalja čuo isti apel za ponovno angažovanje SAD-a i preuzimanje vođstva u ovoj regiji.

Te zemlje su spremne i žele se suočiti sa svojim izazovima, ali one to ne mogu same. One su kao partnera izabrale SAD. Šta mi možemo sad učiniti?

Prije svega, SAD se mora tu pojaviti. Kao što mi je premijer jedne od zemalja jugoistočne Evrope rekao, niti u jednoj zemlji svijeta glas američkih lidera nema toliku težinu i niti imaju veću šansu da podstaknu smislenu akciju i napredak. Upravo zbog toga je toliko važan stalni angažman i češće posjete visokorangiranih američkih zvaničnika toj regiji.

Drugo, SAD treba ojačati svoju podršku tim zemljama kod njihove integracije u evroatlantsku zajednicu kroz institucije kao što su NATO i EU.

Taj proces integracije nudi nadu za mir i prosperitet za regiju. To znači da SAD treba održati  podršku američkim programima koji jačaju vladavinu prava i borbu protiv korupcije. To su ključni koraci na putu prema evroatlantskim integracijama.

Takođe, trebamo ohrabriti EU, uprkos izazovima s kojima se Evropa bori, da drži otvorena vrata za zemlje jugoistočne Evrope koje se nadaju da će se pridružiti EU.

Na kraju, SAD mora stati uz svaku zemlju jugoistočne Evrope da same izaberu svoju vlastitu budućnost bez uplitanja bilo agresivne Rusije koja želi mijenjati granice Evrope putem nasilja, bilo terorista koji žele uništiti našu zajedničku civilizaciju. Širenje i jačanje bezbjednosne saradnje sa našim regionalnim saveznicima su ključni.

Nakon dva svjetska rata SAD se obavezao Evropi da će joj pomoći da bude cijela, slobodna i mirna. To smo učinili zato što je generacija državnika prepoznala da je američko liderstvo ključno za postizanje mira i prosperiteta u Evropi što je bio i što i dalje jeste nacionalni bezbjednosni interes Sjedinjenih Država.

Posljednjih sedam decenija mi smo izabrali i žrtvovali se kako bismo ispunili naše obećanje: širom Evrope tokom Hladnog rata, u Bosni i na Kosovu tokom 1990-ih, a danas u zemljama na istočnim granicama NATO-a.

Moramo biti spremni ponovo održati naše obećanje i u Jugoistočnoj Evropi budući da su istorijske lekcije jasne: Zanemarujemo tu regiju na našu vlastitu odgovornost – napisao je američki senator Džon Mekejn u autorskom tekstu za ''Vašington Post''.

(Agencije)