Kako preživjeti s minimialcem?

Za najnižu platu, kada je poslednji put utvrđena, jedan radnik mogao je da kupu 370 hljebova, a danas 285 ili 85 hljebova manje. Za taj iznos najniže plate prije šest godina moglo se kupiti 28,5 kg telećeg mesa, a danas 19,5 kg, a kada je brašno u pitanju, danas se može nabaviti 85 kg manje.

Predstavnici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nedavno su najavili da bi moglo doći do povećanja te najniže plate, ali svakako i tada će trpeza radnika ostati skromna. Sve govori u prilog činjenici da je radnička klasa danas veoma ugrožena.

U slučaju i da dođe do povećanja minimalne cijene rada, radnike, prema nekim mišljenjima, vrebaju i gore opasnosti.

"S tog aspekta treba očekivati da će dio tih radnika biti preveden u sivu zonu, poslodavci neće ulpaćivati poreze i doprinose. Može se očekivati i da dio radnika dobije otkaz zbog povećanje cijene rada", ističe ekonomista Milenko Stanić.

A i ova posljednja priča o povećanju najniže plate na 417 KM je smiješna, jer šta se može drastično promijeniti za tu razliku u situaciji kada cijene neprimjetno, ali sasvim sigurno idu u vis.

Potrošačka korpa je prije deset godina iznosila manje od 800 KM, što je i bila prosječna plata, dok je sada ta korpa 1.600 KM, a plata je ostala ista.

"Građani nalaze pokriće za zadovoljenje ovako viske potrošačke korpe dijelom u kreditima, a dijelom dozankama iz dijaspre. Samo godišnje te doznake dijaspore u BiH se kreću između 2 i 3 milijarde KM koji potpomažu domaće stanovništvo da prežive", dodaje Stanić.

Dugoročno rješenje ovakvog stanja je porast investicija, proizvodnje i izvoza za šta treba stvoriti povoljan ambijent, smatraju ekonomisti.



(BN televizija)