BiH po mjeri matematičkih apsurda

Neke bosanskohercegovačke opštine nastale su crtanjem entitetskih granica u Dejtonu samo da bi se ispoštovali ustanovljeni standardi i zadovoljio odgovarajući procent.

Bosna i Hercegovina
BiH po mjeri matematičkih apsurda
Trgovalo se hektarima zemljišta, šumarcima, potocima i jezerima, trgovalo se sobama u stanovima i kućama - samo da jedna od strana ne bi bila nezadovoljna. Omjer 51:49 u korist Federacije spram Republike Srpske dogovoren je ranije. To što su u tih jedan posto razlike rješavaju ljudske sudbine, vlasnike tih važnih potpisa - nije mnogo zanimalo. Da jeste, granice bi se crtale prema neki drugim kriterijima, mislilo bi se na posljedice tih prostih poteza na papiru...

Ovako je BiH u situaciji da zbog nakaradnog uređenja koje ni dvadeset godina poslije ne dolazi na dnevni red promjena. Od izbora do izbora sjetimo se matematičkih apsurda na kartama Bosne i Hercegovine.

Primjer prvi: Opština Istočni Drvar ima 79 stanovnika, 53 muškaraca i 26 žena, uglavnom osoba iznad 50 godina. Njih 48 našlo se na listama za opštinsku skupštinu ili načelnika te opštine. Prema popisu iz 2013. godine, u ovoj opštini živi tek devet osoba ispod 24 godine.

Broj dva: Od 257 mještana Istočnog Mostara, sedam njih je mlađe od četiri godine. 16 ih je staro od pet do devet godina dok je u ovoj opštini prijavljeno 28 osoba starosti od 10 do 19 godina. 18 osoba je starosti od 20 do 29 godina, a 35 osoba je staro od 30 do 39 godina. Ostali su stariji od 39 godina...

Slučaj broj tri: Opština Pale FBiH ima nešto više od 1.000 stanovnika, uglavnom u naselju Prača. Načelnik ove opštine na proteklim lokalnim izborima osvojio je 271 glas. Bio je to kandidat koalicije SDA/SBB Asim Zec. Pale ili Prača inače je jedna od tri opštine Bosansko-podrinjskog kantona. Od Goražda je udaljena 40 kilometara.

Kako je za N1 ispričao Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, u pitanju je težak apsurd. Prema njegovom mišljenju, u ozbiljnijim okolnostima ništa slično ne bi se moglo dogoditi.

''Toliko ljudi u cijeloj opštini? Uprava jedne opštine u normalnim okolnostima trebala bi imati više zaposlenih. U pitanju je jedan paradoks'', kratko nam je kazao profesor Kurtćehajić.

Poređenja radi, jedna mjesna zajednica u gradu Banjaluka broji 25.000 stanovnika. Sličnim brojevima mogu se pohvaliti mjesne zajednice u sarajevskim opštinama. Jedan haustor u jednoj zgradi broji višestruko više stanovnika od cijele opštine u nekom drugom dijelu BiH. Opštine koje postoje samo da bi ostojale, da bi neki postotak na nekoj karti podobnih bio ''uglavljen'' na pravo mjesto. U zemlji čije su mape skrojene po mjerama matematičkih apsurda i u kojoj niko ništa ne čini da se ''greške u brzom tipkanju'' isprave.

Izvor: N1

Komentari (3)

Istina

U sustini trebalo bi donijeti neka pravila, prema kojima bi se opstina mogla formirati tek ako ima iznad odredjenog broja stanovnika, npr 15.000, ali isto tako i gradovi... Pa oduvijek je bilo da se grad sastoji od vise opstina, sve dok Baja nije po RS podijelio statuse gradova mnogim opstinama...

OPET

Baja. Znas li napisti komentar bez njega.

RedViper

Resenje: Ukidanje minijaturnih opstina i udruzivanje. Nema tu nikakvog apsurda.

Veličina teksta